Republikanci u američkom Senatu blokirali su rezoluciju koja bi spriječila predsjednika Donalda Trumpa da napadne Venezuelu bez odobrenja Kongresa. Ovo se dogodilo samo dan nakon što su iz Trumpove administracije poručili da Washington trenutno ne planira napade na Venezuelu. Senat je glasao 51 prema 49 protiv mjere koja bi rezoluciju o ratnim ovlastima stavila na glasanje. Čini se da Trump uživa podršku većine republikanaca za jačanje vojske na jugu Kariba.
Trump je tjednima spominjao mogućnost kopnenih napada na Venezuelu, rekavši u jednom trenutku da je ovlastio Središnju obavještajnu agenciju (CIA) da provodi tajne operacije u toj zemlji. Kasnije je porekao da razmatra napade unutar Venezuele, čak i dok je Washington nastavio jačati vojnu prisutnost na Karibima s borbenim zrakoplovima, ratnim brodovima i tisućama vojnika.
Državni tajnik Marco Rubio i ministar obrane Pete Hegseth u srijedu su o tom pitanju izvijestili čelnike Kongresa, republikanske predsjedatelje i vodeće demokrate u odborima za nacionalnu sigurnost. “Na temelju tog brifinga, mislim da administracija ne želi ratovati s Venezuelom”, rekao je Adam Smith iz Washingtona, visokorangirani demokrat u Odboru za oružane snage Zastupničkog doma. “Ali opet, predsjednik Trump je prilično poznat po svom – kako bih to najbolje rekao – kaotičnom pristupu stvarima. On je osoba koja vrlo brzo mijenja mišljenje. Pa tko zna?”, dodao je.
‘Javna tajna je da Trump želi srušiti Madura’
Članovi Kongresa iz obje stranke žalili su se da su dobili oskudne informacije poput toga tko je ubijen, dokaze o trgovini drogom, troškovima gomilanja snaga ili dugoročnoj strategiji Trumpove administracije za Latinsku Ameriku. Američke snage od početka rujna izvele su najmanje 16 napada na brodove u Pacifiku i južnom Karibima, ubivši više od 65 ljudi. Administracija je izjavila da su mete bili “narko teroristi” koji prevoze drogu koja ugrožava Amerikance, bez pružanja dokaza ili javnog objašnjenja koje bi bilo pravno opravdanje za napad na brodove, umjesto da ih zaustave ili uhite ljude koji se na njima nalaze. Američki Ustav zahtijeva od svakog predsjednika da dobije odobrenje Kongresa prije pokretanja dugotrajne vojne operacije. Sjedinjene Američke Države okupljaju neuobičajeno veliku vojnu silu, uključujući i najnapredniji nosač zrakoplova, u Karipskom moru, što mnoge navodi na zaključak da Trump namjerava učiniti više od pukog presretanja brodova koji navodno prevoze drogu.
„To je zapravo javna tajna – ovo ima puno više veze s mogućom promjenom režima,“ rekao je senator Adam Schiff, demokrat iz Kalifornije. „Ako administracija ide u tom smjeru, ako riskiramo upletenost u rat, tada se Kongres mora o tome izjasniti.“ SAD već godinama pokušava srušiti Madurov režim, što je najviše došlo do izražaja tijekom Trumpova prvog mandata, kada je priznao oporbenog čelnika Juana Guaidóa kao legitimnog predsjednika Venezuele. Takvi su pokušaji više puta propali.
Trump je nedavno izjavio da su Madurovi dani odbrojani. Međutim, John Polga-Hecimovich, stručnjak za Venezuelu s američke Pomorske akademije, rekao je da Madurovi protivnici tvrde kako su „njegovi dani odbrojani“ gotovo otkako je naslijedio Huga Cháveza 2013. godine. Maduro je ostao na vlasti zahvaljujući vještoj strategiji „osiguranja režima od puča“, koja je uključivala popunjavanje vojske kubanskim i venezuelanskim špijunima te korištenjem represije, čistki, promaknuća i velikodušnih nagrada kako bi se osigurala lojalnost, rekao je.
Nosač zrakoplova zadržava se uz obalu sjeverne Afrike
Dva dana nakon prolaska kroz Gibraltarski tjesnac na putu prema Karibima, nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford nije se značajnije pomaknuo s položaja zapadno od Maroka u sjevernoj Africi, potvrdila je Mornarica u četvrtak. Nosač i dijelovi njegove udarne skupine su po nalogu predsjednika Donalda Trumpa raspoređeni u sklopu pojačane borbe protiv nako kartela u regiji, no nije jasno jesu li se planovi u međuvremenu promijenili.
Relativno statičan položaj Forda i barem dvaju njegovih pratećih brodova podudara se s izvješćima prema kojima je Trumpova administracija zasad odlučila ne provoditi kopnene napade na Venezuelu. Trenutačno nije poznato postoji li povezanost između te odluke i mirovanja nosača, ali mogućnost ostaje da bi brod ipak uskoro mogao zaploviti prema zapadu. Prema izvješću Wall Street Journala objavljenom u srijedu, predsjednik Donald Trump nedavno je izrazio rezerve pred najvišim suradnicima u vezi s pokretanjem vojne akcije za svrgavanje venezuelskog predsjednika Madura.
List navodi da se Trump bojao kako napadi možda neće natjerati Madura da odstupi. Iako je operacija navodno započela kao pokušaj suzbijanja trgovine drogom, prerasta u golemo pokazivanje vojne sile, djelomično usmjereno protiv Madura. Prema pisanju New York Timesa ranije ovog tjedna, administracija razmatra tri glavne opcije za suočavanje s Madurom. One uključuju: pojačavanje ekonomskog pritiska na Venezuelu, pružanje podrške tamošnjoj oporbi uz istodobno jačanje američke vojne prisutnosti radi dodatnog pritiska na venezuelskog čelnika te pokretanje zračnih napada ili tajnih operacija usmjerenih na vladine i vojne objekte i osoblje.
Rusija šalje oružje
Zanimljivo je spomenuti i da situaciju oko Venezuele Rusija ne promatra skrštenih ruku. Naime, kako tvrdi Alexei Zhuravlev, zamjenik predsjednika ruske Državne Dume, ruska vlada nedavno je Venezueli poslala sustave protuzračne obrane, a u budućnosti bi mogla osigurati balističke i krstareće projektile. Komentari, dati službenom ruskom mediju, reakcija su na trenutnu akumulaciju američkih snaga u regiji, usmjerenih na navodne narko dilere i venecuelanskog diktatora Nicolasa Madura. „Rusija je zapravo jedan od ključnih vojno-tehničkih partnera Venezuele; opskrbljujemo zemlju gotovo cijelim spektrom oružja, od lakog naoružanja do zrakoplova“, dodao je Zhuravlev. „Ruski borbeni zrakoplovi Su-30MK2 čine okosnicu venecuelanskog zrakoplovstva, što ga čini jednom od najmoćnijih zračnih sila u regiji. Isporuka nekoliko bataljuna S-300VM (Antey-2500) značajno je ojačala sposobnost zemlje da štiti važne objekte od zračnih napada.“
Russian IL-76 transport aircraft linked to the former Wagner group has landed in the Venezuelan capital over the weekend.
Il-76 (RA-78765) arrived in Caracas on Sunday after a two-day journey that took it from Russia via Armenia, Algeria, Morocco, Senegal and Mauritania to Latin… https://t.co/l3l3KhLN2K pic.twitter.com/OMlFlIqvu1
— Special Kherson Cat 🐈🇺🇦 (@bayraktar_1love) November 1, 2025
Isporuka sustava Pantsir-S1 izgleda kao novi razvoj događaja; međutim, bez vizualnog dokaza ne može se neovisno potvrditi Zhuravljevu tvrdnju. Transportni zrakoplov Ilyushin Il-76, u vlasništvu ruske transportne kompanije Aviacon Zitotrans, stigao je u glavni grad Venezuele, Caracas, 26. listopada nakon opsežne rute iz Naberežnije Čelnija u Rusiji, prema podacima FlightRadar24. Nije javno poznato koji je, ako uopće, teret isporučen. Defense News prvi je izvijestio o tom letu. Nije jasno jesu li se dogodili i drugi letovi.
Rusija je prethodno Venezueli dostavila sustave Buk i S-300VM. Također je primila 21 borbeni zrakoplov Su-30MK2 Flanker, sposobnih za zadaće zračne obrane, ali također mogu lansirati nadzvučne protubrodne projektile i obavljati druge tipove misija. Osim vojne pomoći koju je Venezuela već primila, Zhuravlev je sugerirao da bi Moskva, koja je nedavno ratificirala sporazum o međusobnoj pomoći s Caracasom, mogla osigurati i dalekometno oružje. „Informacije o količinama i točnim vrstama onoga što se uvozi iz Rusije klasificirane su, pa bi Amerikanci mogli biti iznenađeni“, rekao je ruski parlamentarac. „Također ne vidim prepreke za opskrbu prijateljske zemlje novim oružjem poput Orešnika ili, recimo, provjerenih krstarećih projektila Kalibr; nijedna međunarodna obveza ne ograničava Rusiju u tome.“
