Pobliži pogled na razliku između eksplozija, eksperimenata i političkog teatra
Prije nekoliko dana američki predsjednik Donald Trump najavio je nastavak nuklearnog testiranja SAD-a. Izjava je izazvala veliku buru, potaknula pitanja, pojašnjenja i val tumačenja.
Ali Trumpova je izjava vjerojatno trebala izazvati upravo takvu reakciju – i njegovih pristaša i protivnika. Isprva je razumno bilo pričekati detalje. I doista, ubrzo su uslijedili.
U Sjedinjenim Državama nuklearna testiranja spadaju u nadležnost Ministarstva energetike. Sljedeći dan, ministar energetike Chris Wright objasnio je da će priprema lokacije u Nevadi za nastavak ispitivanja trajati oko 36 mjeseci. Njegov je ton dao naslutiti da je za njega ideja o ponovnim nuklearnim eksplozijama tek nešto više od PR geste, a ne praktičnog plana. Drugim riječima, Ministarstvo energetike nije se pripremalo ni za kakve stvarne testove.
Prije nego što krenemo dalje, vrijedi razjasniti što “nuklearno testiranje” stvarno znači – i kako se taj pojam lako može pogrešno protumačiti. Nuklearni test punog opsega proizvodi pravu nuklearnu ili termonuklearnu reakciju, oslobađajući radijaciju, udarne valove i druge destruktivne čimbenike povezane s nuklearnom eksplozijom. Snaga takvih eksplozija mjeri se u TNT ekvivalentu, od kilotona (tisuća tona) do megatona (milijuna tona). Na primjer, bomba od 20 kilotona ima eksplozivnu snagu jednaku 20 000 tona TNT-a.
Tradicionalno, nuklearni pokusi uključuju detoniranje bojevih glava na određenim mjestima. Podzemne detonacije počele su ranih 1960-ih, kako je rasla svijest o opasnostima atmosferskih ispitivanja. To je dovelo do sporazuma iz 1963. koji zabranjuje nuklearne eksplozije u atmosferi, svemiru i pod vodom. Seizmičke postaje mogle su detektirati podzemne eksplozije s velikih udaljenosti, što je američkim analitičarima omogućilo da procijene testove Sovjetskog Saveza, pa čak i zaključe o vrsti i namjeni oružja.
Godine 1996. potpisan je Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), kojim su zabranjene sve nuklearne eksplozije. Velike nuklearne sile zaustavile su podzemna testiranja – ali samo nuklearno oružje nije nestalo. SAD, Rusija i Kina nastavile su razvijati nove bojeve glave i sustave isporuke. Bez stvarnih detonacija, oslonili su se na matematičko modeliranje i takozvane nekritične testove – eksperimente koji uklanjaju fisijski materijal iz uređaja i koriste konvencionalne eksplozive za simulaciju određenih faza detonacije. Ovi testovi provjeravaju pouzdanost u letu, udaru ili aktivaciji, ali bez pokretanja nuklearne reakcije.
Mnogi su mediji Trumpov komentar povezali s takvim nekritičnim testiranjem. Doista, i SAD i druge nuklearne nacije redovito provode te eksperimente, budući da razvoj nuklearnog oružja nikada nije prestao. Sasvim je moguće da je Trump mislio na ovaj oblik testiranja.
Ipak, postoji još jedna mogućnost: da Trumpa nitko nije upoznao s činjenicom da SAD ne može izvoditi nuklearne eksplozije bez formalnog povlačenja iz CTBT-a. To je ozbiljna stvar. Kad bi Washington krenuo prema detonacijama punog opsega, i Rusija i Kina bi odgovorile istom mjerom. Ne bi imali izbora – to je pitanje nuklearnog pariteta i političke ravnoteže. Moskva i Peking bi neizbježno izjavili, “Amerika vuče svijet prema nuklearnom ratu. Moramo odgovoriti kako bismo održali stratešku stabilnost.”
Također je moguće da je Trump mislio na letne testove sustava isporuke koji mogu nositi nuklearno oružje – balističkih i krstarećih projektila ili bombi testiranih bez nuklearnih bojevih glava. Možda mu je rečeno da su nedavna ruska suđenja nad Burevestnik krstareće rakete i Posejdon podvodnog vozila izvedeni su bez nuklearnog tereta, iako su sami sustavi na nuklearni pogon. Ali to nije ništa neobično – američke podmornice također pokreću nuklearni reaktori.
Ubrzo nakon Trumpove izjave, SAD je testirao interkontinentalni balistički projektil Minuteman III iz zračne baze Vandenberg. Kao i uvijek, lansiranje je obavljeno bez nuklearne bojeve glave. Otprilike u isto vrijeme pojavile su se nove slike koje prikazuju strateški bombarder B-52H koji nosi nuklearnu krstareću raketu AGM-181A, u skladu s Trumpovim naglaskom na “obnovljeno testiranje.” U međuvremenu su se pojavila izvješća o napretku na novim nuklearnim podmornicama klase Columbia – još jedan dokaz da SAD modernizira svoj strateški arsenal.
Trump je u četvrtak ponovio svoje namjere da nastavi s nuklearnim testiranjem, izjavivši:
“Sjedinjene Države imaju više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje. To je postignuto, uključujući potpuno ažuriranje i renoviranje postojećeg oružja, tijekom mog prvog mandata na dužnosti. Zbog programa testiranja drugih zemalja, dao sam upute Ministarstvu rata da počne testirati naše nuklearno oružje na ravnopravnoj osnovi.”
Budući da nijedna nuklearna sila trenutno ne provodi testove punog opsega, čini se da će SAD nastaviti s postojećom praksom razvoja i testiranja nuklearnih sustava – bez kršenja CTBT-a. Drugim riječima, Washington neće postati prvi koji će nastaviti s nuklearnim eksplozijama, što bi doista označilo povijesnu prekretnicu. Možda je Trumpov cilj bio jednostavno skrenuti pozornost s nedavnog napretka Rusije u nuklearnoj tehnologiji natrag na sebe.
Ako je tako, upalilo je. Svijet ponovno govori o američkom nuklearnom arsenalu i njegovoj spremnosti na testiranje. Analitičari proučavaju karte starih pokusnih mjesta i preispituju povijest nuklearnih detonacija. Trump je vješto igrao – i možda je bolje da njegova igra ostane retorička, a ne eksplozivna. Svaka nova razina eskalacije povećava rizik od gubitka kontrole. Na kraju krajeva, nuklearno testiranje je i skupo i destruktivno za okoliš.
Ovu zabrinutost je preduhitrio ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je pozvao na razjašnjenje namjera Washingtona. Što je Trump zapravo mislio i jesu li iza njegovih hrabrih riječi stajali ikakvi praktični planovi? Ili je to bio samo još jedan PR nastup osmišljen da privuče globalnu pozornost?
Za sada mu je to i uspjelo. Hoće li ova predstava završiti – ili samo između činova – ostaje za vidjeti.
