NOVISada možete slušati članke Fox Newsa!
Republikanski zastupnik Riley Moore rekao je da bi Sjedinjene Države mogle poduzeti niz akcija – uključujući sankcije i “čak i kinetičku vojnu akciju” – kao odgovor na ono što je nazvao “genocidom” nad kršćanima u Nigeriji.
Trump je odredio Moorea, člana Odbora za izdvajanja iz Zapadne Virginije, zajedno s predsjednikom Tomom Coleom, R-Okla., da vode istragu o ubijanje kršćana od strane islamističkih militanata u afričkoj državi.
Frustracije s tim pitanjem izašle su na vidjelo kada je Trump ovaj tjedan označio Nigeriju kao zemlju od posebne zabrinutosti i naredio Pentagonu da se pripremi za vojnu intervenciju.
U videu na Truth Socialu ovog tjedna, Trump je zaprijetio da će “učiniti stvari Nigeriji zbog kojih Nigerija neće biti sretna” i “otići u tu sada osramoćenu zemlju pucnjavom”.
OTEO ME JE BOKO HARAM, I PREŽIVJEO. NE ZAHVALJUJUĆI ŠUTNJI ZAPADA
Nigerijci gledaju pogrebnu povorku žrtava napada Boko Harama u Yobe Nigeriji 2024. (Stringer/Reuters)
Moore je za Fox News Digital rekao da imenovanje otključava “15 različitih poluga” koje administracija može koristiti protiv Nigerije, uključujući zaustavljanje prodaje oružja, zamrzavanje pomoći i sankcioniranje dužnosnika ili institucija optuženih za ignoriranje ili omogućavanje vjerskih ubojstava.
“Sve opcije su ovdje na stolu za ovo, čak i kinetička vojna akcija”, rekao je Moore. “To bi moglo značiti ciljane, strateške protuterorističke napade kako bi se riješili nekih od vrhovnog vodstva ako je to ono što je potrebno za zaustavljanje ubojstava.”
“Ovoj zemlji pružamo sigurnosnu pomoć od najmanje 2009. godine – milijarde dolara vrijedne prodaje oružja, obuke i opreme koju su primili. I pitanje je određivanja prioriteta u onome što im je važno. I jasno je da to nije bila jedna od najvažnijih stvari.”
The Republikanac iz Zapadne Virginije rekao je da je radio s Povjerenstvom za raspodjelu sredstava i State Departmentom kako bi identificirao ono što je nazvao “zakonodavnim polugama” koje bi mogle podržati odgovor administracije. Moore je rekao da se također savjetuje s nevladinim i kršćanskim organizacijama “na terenu” u Nigeriji kako bi dokumentirao razmjere nasilja.
CRUZ SE SUKOBLJAVA S NIGERIJOM ZBOG TVRDNJI DA JE 50 000 KRŠĆANA UBIJENO OD 2009. U VJERSKOM NASILU
Solomon Maina, otac Debore, jedne od 276 učenica koje su 2014. godine oteli islamistički militanti Boko Harama iz njihovog doma, reagira dok govori tijekom intervjua u svom domu u Chiboku, Nigerija, 7. travnja 2024. (Temilade Adelaja/Reuters)
Napade je opisao kao “genocid”, tvrdeći da se kršćani ubijaju u omjeru pet prema jedan u usporedbi s nekršćanima. Moore je optužio nigerijsku vladu da “gleda na drugu stranu” unatoč tome što je primila milijarde američke sigurnosne pomoći od 2009.
“Oni ovo ne shvaćaju ozbiljno”, rekao je. “Imali smo pastora koji je upozorio vladu o predstojećem napadu – oni su to nazvali lažnim vijestima. U roku od 24 sata, taj pastor i 20 njegovih vjernika su ubijeni.”
Nigerijska vlada niječe da se dogodio genocid. “Prikazivanje sigurnosnih izazova Nigerije kao ciljane kampanje protiv jedne vjerske skupine je grubo krivo predstavljanje stvarnosti. Teroristi napadaju sve koji odbacuju njihovu ubilačku ideologiju – podjednako muslimane, kršćane i one bez vjere”, napisao je ured predsjedništva na X.
Moore je rekao da se on i predsjednik Predstavničkog doma Tom Cole, R-Okla., planiraju sastati s nigerijskim dužnosnicima u Washingtonu ovog mjeseca u sklopu istrage, a možda čak i poslati izaslanstva u zemlju. Dodao je da bi SAD i dalje mogao surađivati s nigerijskom vladom ako pokaže spremnost da se suoči s ekstremističkim skupinama.
PREŽIVJELA OTMICA BOKO HARAMA HVALI TRUMPA ODVAGUJUĆI ‘OPAKU’ VOJNU AKCIJU U NIGERIJI
“Ovdje nije sve u batini – ima i mrkve u ovome”, rekao je Moore. “Ako su voljni raditi s nama, to bi zapravo moglo dovesti do čvršćeg odnosa između naših zemalja.”
Nigerijska vlada zanijekala je da ubojstva predstavljaju vjerski progon, tvrdeći da ekstremističke i kriminalne skupine napadaju civile svih vjera.
S više od 230 milijuna stanovnika Nigerije, živahni i često turbulentni gradovi i sela dom su ljudima nevjerojatno različitog podrijetla. Više od 500 jezika u zemlji i mješavina islama, kršćanstva i tradicionalnih autohtonih vjera dugo su narušene napetostima.
JA SAM KRŠĆANIN IZ NIGERA. NE ZANEMARITE STRAVIČNE NAPADE NA AFRIČKE KRŠĆANE
Nigerijske vjerske zajednice i dalje su oštro podijeljene, s muslimanima koji dominiraju sjevernim regijama, a kršćanima koncentriranim na jugu.
Kršćanstvo je uhvatilo čvrste korijene u 19. stoljeću, kada su se oslobođeni robovi školovani u Sierra Leoneu vratili kući kao učitelji i misionari — osnivajući škole, crkve i rane kongregacije koje i danas oblikuju identitet južne Nigerije.
Unatoč golemim naftnim i mineralnim bogatstvima, desetljeća korupcije i lošeg upravljanja osiromašili su velik dio nacije.
Sve veće zalihe litija, kobalta, nikla i drugih rijetkih minerala u Nigeriji privukle su tihu pozornost SAD-a dok se Washington nastoji suprotstaviti kineskoj dominaciji na afričkom tržištu ključnih minerala. Ministarstvo trgovine i US International Development Finance Corp. razmatraju mogućnosti ulaganja u nigerijsku industriju litija u povoju, ali stalna nesigurnost u rudarskim regijama prijeti zapadnom pristupu i budućem razvoju.
Više od desetljeća nigerijski kršćani koji bježe iz sjeverne polovice nacije bili su izloženi nasilje Boko Haramaislamistička militantna skupina poznata po svojim terorističkim spektaklima. Crkve i domovi spaljeni, zajednice nestaju u noćnim napadima skupine.
Brojke je teško provjeriti, ali Međunarodno društvo za građanske slobode i vladavinu prava izvješćuje da je najmanje 52.000 kršćana ubijeno, oko 18.500 oteto i malo je vjerojatno da su preživjeli, te da je 20.000 crkava i kršćanskih škola napadnuto između 2009. i 2023.
Godine 2014. Boko Haram je slavno oteo i porobio 276 tinejdžerica u napadu na studentski dom srednje škole. Skupina redovito naoružava djecu kao bombaše samoubojice i drži tržnice robljem na osvojenim područjima.
Ozlijeđene žrtve napada bombaša samoubojice primaju liječenje u bolnici u Maiduguriju, Nigerija, u nedjelju, 30. lipnja 2024. (AP Photo/Joshua Omiri)
Ali izravna američka vojna kampanja pokazala bi se teškom s trenutnim američkim sredstvima u zemlji i malo je vjerojatna, rekao je jedan dužnosnik obrane za Fox News Digital.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Sjedinjene Države trenutno nemaju stalnu vojnu bazu u Nigeriji, iako mali timovi američkih savjetnika i instruktora za specijalne operacije povremeno rade s nigerijskim snagama u okviru programa AFRICOM.
Washington je odobrio oko 600 milijuna dolara sigurnosne pomoći Nigeriji tijekom prošlog desetljeća, uglavnom usmjerenu na protuterorizam na sjeveroistoku.
