ZAGREB – Od 1. listopada 2025. godine, nakon više od 50 godina, Hrvatska je ostala bez distribucije stranih tiskanih izdanja, čime je postala prva mediteranska turistička destinacija bez dostupnih inozemnih novina i časopisa. Ova odluka, iako tehničke prirode, izazvala je brojne reakcije, dovodeći u pitanje ne samo informativnu ponudu za turiste već i širi imidž zemlje.
Tijekom proteklih desetljeća, turisti iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i drugih zemalja navikli su ujutro na hotelskim recepcijama ili kioscima pronaći svoje omiljene novine poput Bild, The Guardian ili Corriere della Sera. Od sada taj ritual više nije moguć. Iako je digitalizacija promijenila navike konzumacije vijesti, mnogi stariji turisti i dalje preferiraju tiskana izdanja.
Razlozi obustave: poslovanje i distribucija
Iza odluke stoje poslovni razlozi. Distributeri su naveli smanjenu potražnju i neprofitabilnost kao glavne razloge obustave uvoza i distribucije. Manja prodaja tiskanih izdanja u kombinaciji s visokim troškovima logistike na kraju je dovela do prekida suradnje. Ipak, ova situacija otvara pitanje odgovornosti i nedostatka dugoročne vizije. Mediji su prozvali resorno ministarstvo i Hrvatsku poštu, sugerirajući da nisu poduzete odgovarajuće mjere kako bi se pronašlo rješenje.
Naime, nakon što je Tisak otkazao uslugu distribucije novina jer mu se to nije isplatilo, nego donosilo velike gubitke, Vlada je u travnju donijela odluku kojom se ta usluga određuje uslugom od općeg gospodarskog interesa i koju sufinancira država.
Ministarstvo kulture i medija raspisalo je javni poziv te je za distributera odabralo Hrvatsku poštu koja se obvezala distribuirati novine u idućih pet godina.
Međutim, prema Zakonu o medijima, samo nakladnici upisani u hrvatski Upisnik mogu formalno sudjelovati u modelu subvencionirane distribucije, a u njega se mogu upisati samo izdavači registrirani u Hrvatskoj, odnosno oni koji imaju pravnu osobu sa sjedištem u Hrvatskoj, prenosi net.hr.
Strani izdavači bez registrirane hrvatske pravne osobe ne mogu se upisati u Upisnik i stoga ne mogu koristiti subvencionirane tarife distribucije. Primjerice, Financial Times ili Bild Zeitung mogli bi biti upisani samo ako bi osnovali hrvatsko društvo (d.o.o.) koje bi djelovalo kao njihov lokalni izdavač ili zastupnik.
U lipnju je Ministarstvo kulture i medija odredilo da nakladnici iz Upisnika plaćaju 0,15 eura po primjerku za dnevna izdanja i 0,25 eura za povremena izdanja.
Tržišna cijena distribucije za strane nakladnike, budući da nisu u Upisniku, je, po procjeni Hrvatske pošte, četiri puta veća i tu je početak problema.
Dok neki smatraju da turisti danas lako pristupaju informacijama putem interneta, drugi su zabrinuti zbog dojma koji se šalje.
– Ne radi se samo o novinama, već o tome da turistima uskraćujemo dio usluge na koju su navikli – rekao je ugostitelj s dugogodišnjim iskustvom. Posebno bi na udaru mogli biti hoteli i kampovi, koji sada moraju pronaći alternativne načine za pružanje informativne usluge svojim gostima.
Ova vijest predstavlja dodatan neugodan izazov za turistički sektor, koji se ionako suočava s brojnim izazovima, od konkurencije do poskupljenja. Hoće li se u nadležnim institucijama pronaći volja i rješenje za ovaj problem, ostaje za vidjeti. Do tada, turisti u Hrvatskoj bit će upućeni isključivo na domaće izvore informacija, a hoće li im to biti dovoljno, pokazat će se već sljedeće sezone.
D.G.
