U prvih deset mjeseci ove godine uvezeno je 5.289 rabljenih automobila više nego u istom razdoblju prošle godine.
Na bh. ceste stiglo je i 469 novih vozila više nego godinu ranije, što, prema riječima sugovornika, potvrđuje da je Bosna i Hercegovina i dalje europsko odlagalište automobila.
U Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH naveli su da je vrijednost uvezenih automobila do kraja srpnja iznosila 1.198.869.905 konvertibilnih maraka s uračunatim davanjima, prenose Nezavisne.
Do kraja listopada ove godine uvezeno je ukupno 80.033 automobila, dok ih je u istom razdoblju prošle godine uvezeno 74.275.
„U prvih deset mjeseci ove godine uvezeno je 71.909 rabljenih automobila i 8.124 nova, dok je u istom razdoblju lani uvezeno 66.620 rabljenih i 7.665 novih automobila“, istaknuli su u Upravi.
Prema podacima kojima raspolaže UNO BiH, broj i vrijednost uvezenih vozila variraju iz godine u godinu – najviše automobila uvezeno je prošle godine, ukupno 89.207, a najmanje 2020. godine, kada ih je bilo 40.963.
Koliko je uvezeno električnih vozila?
Prema službenim podacima, od početka siječnja do kraja listopada uvezeno je 161 električno vozilo ukupne vrijednosti 9.049.449 maraka, s uračunatim davanjima.
U istom razdoblju prošle godine uvezeno je 194 električna vozila, ukupne vrijednosti 10.669.513 maraka, naveli su iz UNO BiH.
Najskuplji uvezeni automobil
Kako dodaju iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, najskuplji uvezeni automobil u prvih deset mjeseci ove godine bio je Porsche 911 GT3 RS, koji je vlasnika koštao 511.118 maraka, uključujući davanja.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran kaže da omjer novih i rabljenih automobila pokazuje kako je Bosna i Hercegovina i dalje europsko automobilsko odlagalište.
„Kod nas završavaju tehnološki i ekološki zastarjela vozila s velikom kilometražom, koja su često bliža reciklaži nego novim automobilima s naprednim tehnologijama koje preuzimaju primat u razvijenijim gospodarstvima“, smatra Igor Gavran, ekonomski stručnjak.
Dodaje da je zabrinjavajuće što ove godine u BiH nema poticaja za kupnju električnih i plug-in hibridnih vozila, kakvi su ranije postojali u Federaciji BiH.
„Da ne govorimo o sustavnim poticajima prijevoznicima za obnovu voznog parka. Jedina korisna mjera koja postoji, ali istječe krajem godine, jest ukidanje carine na električna vozila i smanjenje carine na hibridna. No, očito je da to nije dovoljno da donese stvarnu promjenu“, pojasnio je Gavran.
Ističe da takva praksa ima štetne posljedice za okoliš i zdravlje, povećava rizike u prometu, a ekonomski je također negativna jer su starija vozila manje učinkovita i skuplja za održavanje zbog isteka jamstva i češćih kvarova.
Ekstremno visoke cijene
Komentirajući podatke prema kojima je netko u BiH platio automobil u vrijednosti većoj od 511.000 maraka, Gavran kaže da je riječ o iznimkama ekstremno visokih cijena.
„Takva vozila kupuju rijetki, izrazito bogati pojedinci ili pak besramno rastrošne institucije. Dok je poneki privatni vlasnik možda pošteno zaradio novac za takav automobil, u BiH to često nije slučaj. Ničim se ne može opravdati kada se na vrhu popisa najskupljih uvezenih automobila nalaze ona koja koriste vlasti, u kojima se voze proračunski paraziti koji ni vlastite plaće ne opravdavaju“, kategoričan je Igor Gavran.
Zašto građani biraju rabljene automobile?
Boško Borojević, tajnik Udruženja prerade metala, elektroindustrije i energetike u Gospodarskoj komori Republike Srpske, kazao je ranije da se zbog zastarjelosti vozila i slabe kupovne moći građani češće odlučuju za kupnju rabljenih automobila.
„Glavni razlog povećanog uvoza rabljenih automobila jest euro 5 norma za uvoz putničkih vozila, koja je već dulje vrijeme na snazi.
Tako se svake godine može uvesti stariji automobil s tom normom, pa je broj uvezenih rabljenih vozila sve veći. Prosječna starost vozila u Republici Srpskoj trenutačno je oko 16 godina“, objasnio je Boško Borojević, tajnik Udruženja prerade metala, elektroindustrije i energetike u Gospodarskoj komori RS-a.
