Broj Ukrajinaca koji bježe od ruskog rata i traže sigurnost u zemljama Europske unije porastao je na najvišu razinu u posljednje dvije godine, nakon što je Kijev promijenio pravila i dopustio većem broju mladih muškaraca da napuste zemlju, pokazuju službeni podaci. U rujnu su zemlje EU-a odobrile 79.205 novih odluka o privremenoj zaštiti za Ukrajince što je 49 posto više nego u kolovozu i najveći mjesečni porast od kolovoza 2023. godine. Skok je uslijedio nakon što je Ukrajina dopustila muškarcima u dobi od 18 do 22 godine slobodan izlazak iz zemlje.
Do kraja rujna, 4,3 milijuna Ukrajinaca bilo je pod privremenom zaštitom u EU-u, posebnom statusu namijenjenom zbrinjavanju masovnog priljeva raseljenih osoba koje se ne mogu vratiti kući. Njemačka, Poljska i Češka imale su najveći udio, dok je Češka imala najviši omjer korisnika privremene zaštite u odnosu na broj stanovnika (35,7 na 1.000 stanovnika). Poljska je zabilježila najveći porast u apsolutnim brojkama, dodavši gotovo 13.000 novih korisnika, slijede Njemačka (+7.600) i Češka (+3.500). Samo je Francuska zabilježila mali pad od 240 osoba, piše Politico.
Žene čine 44 posto svih zaštićenih osoba, maloljetnici 31 posto, a muškarci oko 25 posto. Ukrajinci čine više od 98 posto svih osoba kojima je dodijeljena privremena zaštita u okviru programa EU-a, koji je u lipnju produljen do ožujka 2027. godine. Podaci dolaze u trenutku sve većeg političkog nezadovoljstva u Njemačkoj i Poljskoj, gdje su političari upozorili da bi priljev mladih ukrajinskih muškaraca mogao potkopati javnu potporu Kijevu. Stranke krajnje desnice iskoristile su to pitanje, optužujući izbjeglice da izbjegavaju vojnu službu i opterećuju sustave socijalne skrbi.
Nova pravila dovela do egzodusa mladih Ukrajinaca
Iako je raspoloženje u obje zemlje općenito naklonjeno Ukrajincima, njihova sve veća prisutnost sve češće postaje točka sukoba koju koriste krajnje desne stranke. Kako ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu ulazi u četvrtu zimu, očekuje se da će se rasprava dodatno zaoštriti jer milijunima ljudi prijeti da će u nadolazećim mjesecima ostati bez grijanja, vode ili struje zbog stalnih napada Kremlja.
U Njemačkoj, članovi vladajućih konzervativaca kancelara Friedricha Merza kažu da će zemlja i dalje primati ukrajinske izbjeglice, ali da bi javna podrška Ukrajini mogla oslabjeti ako se mladim muškarcima koji su emigrirali bude zamjeralo što izbjegavaju vojnu službu. „Nemamo interesa da mladi ukrajinski muškarci provode vrijeme u Njemačkoj umjesto da brane svoju zemlju“, rekao je za Politico krajem listopada Jürgen Hardt, visoki zastupnik za vanjsku politiku iz Merzovih konzervativnih redova. „Ukrajina donosi vlastite odluke, ali nedavna promjena zakona dovela je do trenda emigracije koji moramo adresirati.“
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je krajem kolovoza ublažio pravila o izlasku za muškarce koji još nisu obveznici vojne službe, koja počinje s 25 godina. Ranije muškarcima od 18 do 60 godina nije bilo dopušteno napuštati zemlju; prema novim propisima, muškarci u dobi od 18 do 22 godine mogu slobodno ulaziti i izlaziti iz zemlje bez rizika od kaznenog progona. Promjena je omogućila mladim Ukrajincima koji su već bili u inozemstvu da se vrate bez straha da im ponovno neće biti dopušten odlazak. Nada je bila da bi mogli ostati i pristati na novačenje kada napune 25 godina.
Neke europske zemlje su ogorčene: Previše dajemo za socijalne naknade
Drugi razlog bio je obeshrabriti roditelje da šalju sinove u inozemstvo sa 16 ili 17 godina — trend koji su vlasti već primijetile. Najavljujući promjenu pravila, Zelenski je ljetos rekao: „Ako želimo da dječaci ostanu u Ukrajini, moramo osigurati da ovdje završe školu i da ih roditelji ne odvode.“ Upozorio je da bi u suprotnom mogli „izgubiti vezu s Ukrajinom“.
Iako Ukrajinci čine više od 6 posto radne snage u Poljskoj i značajno doprinose gospodarskom rastu, krajnje desni političari tvrde da dobivaju previše socijalnih naknada. Nacionalistički predsjednik Karol Nawrocki nedavno je stavio veto na zakon o pomoći Ukrajincima, navodeći da bi samo oni koji rade i plaćaju poreze u Poljskoj trebali imati pravo na naknade.
Slične zahtjeve više puta je iznosila i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), koja trenutno vodi u anketama. Osim što traži ukidanje socijalnih naknada za Ukrajince, stranka je poznata i po skepticizmu prema vojnoj pomoći Ukrajini — i to u trenutku kada je Njemačka drugi najveći donator Kijeva, odmah iza SAD-a. Oko 490.000 ukrajinskih državljana radne dobi u Njemačkoj prima dugoročne naknade za nezaposlene, prema podacima njemačke službe za zapošljavanje.
