Jedno od najunikatnijih arheoloških nalazišta na svijetu – niz tisuća rupa koje se vijugaju preko obronka planine u peruanskim Andama – dugo je ostalo misterij, bez jasnih naznaka tko ga je napravio ili za što je izvorno korišteno.
Mjesto, poznato na španjolskom kao Monte Sierpe (Zmijska planina), prvi put je privuklo širu pažnju nakon što je 1930-ih snimljena fotografija rupa obloženih kamenom iz zraka i objavljena u National Geographicu, a u to vrijeme se pretpostavljalo da su rupe neiskorišteni grobovi prije civilizacije Inka.
Ali sada znanstvenici vjeruju da imaju uvjerljive dokaze koji upućuju na to da je misterij za što su rupe korištene riješen.
Istraživački tim koristio se bespilotnim letjelicama za mapiranje lokacije i otkrio numeričke uzorke u rasporedu rupa, za koje su rekli da “nagovještavaju temeljnu namjeru u organizaciji lokacije”.
Na njihovo iznenađenje, tim je također otkrio da je raspored Monte Sierpea sličan strukturi najmanje jednog khipua Inka (drevni računski uređaj s čvorovima) koji je pronađen u istoj dolini.
U međuvremenu, njihove analize tla iz rupa otkrile su drevni pelud kukuruza, jednog od najvažnijih osnovnih usjeva u Andama, kao i trsku koja se tradicionalno koristila tisućljećima za izradu košara.
Tim je rekao da njihova “neočekivana otkrića važno ukazuju na to da su ljudi polagali biljke u rupe, koristeći pletene košare ili svežnjeve”.
To ih je dovelo do zaključka da je to mjesto bilo tržnica prije Inka i da je na kraju postalo računovodstveni sustav velikih razmjera.
“Zašto bi stari narodi napravili više od 5000 rupa u podnožju južnog Perua?” upitao je dr. Jacob Bongers, glavni autor i digitalni arheolog sa Sveučilišta u Sydneyu.
“Jesu li to bili vrtovi? Jesu li zahvaćali vodu? Jesu li imali poljoprivrednu funkciju? Ne znamo zašto su ovdje, ali proizveli smo neke obećavajuće nove podatke koji daju važne tragove i podržavaju nove teorije o korištenju mjesta”, rekao je.
Rekao je da je analiza tla “vrlo intrigantna”.
“Možda je ovo bila tržnica prije Inka, poput buvlje tržnice. Znamo da je ovdje prije Hispanjolaca bilo oko 100 000 ljudi. Možda su se pokretni trgovci (pomorski trgovci i karavane ljama), stručnjaci (farmeri i ribari) i drugi okupljali na tom mjestu kako bi razmjenjivali lokalnu robu poput kukuruza i pamuka.
“U osnovi, te rupe gledam kao vrstu društvene tehnologije koja je okupila ljude, a kasnije je postala veliki računovodstveni sustav pod Carstvom Inka.”
Rekao je da unatoč novim otkrićima ostaje “mnogo više pitanja”.
“Zašto se ovaj spomenik vidi samo ovdje, a ne diljem Anda? Je li Monte Sierpe bio svojevrsni ‘pejzažni khipu’?”, upitao je dr. Bongers, dodajući “sve smo bliže razumijevanju ovog tajanstvenog mjesta. Vrlo je uzbudljivo.”
Rezultati se objavljuju u časopisu Antika.
