Bosna i Hercegovina još uvijek nije uspjela dogovoriti tko će voditi pregovore s Europskom unijom, iako je još u ožujku 2024. godine dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.
Umjesto toga, imenovanje glavnog pregovarača pretvorilo se u novo političko bojište koje otkriva duboke podjele u zemlji, ali i trajnu neravnotežu u zastupljenosti konstitutivnih naroda, osobito Hrvata.
Nakon što je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH krajem listopada odlučio da upravo to tijelo imenuje glavnog pregovarača, stranke su počele iznositi svoja imena. Vladajući SDP BiH predložio je Lejlu Ramić-Mesihović, profesoricu na privatnom sveučilištu u Sarajevu, dok je Naša stranka kandidirala Lejlu Hasanović, također profesoricu iz Sarajeva.
Hrvati ne predlažu
Srpska demokratska stranka, iz oporbe, predlaže bivšeg predsjednika i ministra vanjske trgovine Mirka Šarovića, a Partija demokratskog progresa bivšeg veleposlanika Branka Neškovića.
No, niti jedna hrvatska stranka do sada nije iznijela svog kandidata. Hrvatska demokratska zajednica BiH odbija sudjelovati u tom procesu, držeći da je imenovanje glavnog pregovarača isključiva nadležnost Vijeća ministara BiH.
HDZ-ov zastupnik Predrag Kožul upozorio je da bi odluka Zastupničkog doma predstavljala “opasan presedan” i grubo narušavanje ustavne ravnoteže. Naglasio je da bi takav potez praktično suspendirao Dom naroda, čime bi se poništio temeljni mehanizam zaštite konstitutivnosti naroda u BiH.
“Ovakav model otvara Pandorinu kutiju, jer bi Zastupnički dom preuzimao ingerencije cijele Parlamentarne skupštine, što je neustavno i vrlo opasno za BiH”, upozorio je Kožul.
Upravo na tom primjeru ponovno se pokazuje kako u BiH i dalje dominira politički koncept preglasavanja i majorizacije, u kojemu se odluke donose bez uvažavanja konstitutivnog principa, jednog od temeljnih ustavnih načela države.
U BiH žive tri konstitutivna naroda: Hrvati, Bošnjaci i Srbi, koji su ravnopravni i ustavotvorni, te bez ijednog od njih nema ni Bosne i Hercegovine. Upravo zato Ustavni sud BiH u predmetu “Ljubić” jasno je naglasio da se mora osigurati legitimno političko predstavljanje svakog konstitutivnog naroda na svim razinama vlasti.
Unatoč toj presudi, hrvatski politički predstavnici često upozoravaju da se ona ne provodi, što dodatno produbljuje osjećaj obespravljenosti i političke neravnopravnosti Hrvata.
Bošnjačko-građanski blok, koji na državnoj razini čini većinu, odluku o imenovanju pregovarača donio je uz podršku oporbenih stranaka iz Republike Srpske, dok su protiv bili HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Na taj se način ponovno potvrdilo da u praksi postoje dvije političke većine koje donose suprotne odluke, što ozbiljno usporava svaki institucionalni napredak.
Dodik želi Srpkinju
SNSD kao formalni dio vladajuće koalicije inzistira da ima pravo imenovati glavnog pregovarača, podsjećajući da je postignut načelni dogovor prema kojem bi ta funkcija trebala pripasti osobi različite nacionalnosti od predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.
Kao moguća kandidatkinja SNSD-a spominje se Ana Trišić Babić, savjetnica Milorada Dodika i privremena predsjednica Republike Srpske.
SDP-ov zastupnik Saša Magazinović smatra da u odluci Zastupničkog doma nema ništa sporno te je pozvao one koji sumnjaju u njezinu ustavnost da se obrate Ustavnom sudu BiH. “Što je ustavno, a što nije, nije na političarima da odlučuju”, poručio je.
Dok se političari prepiru o nadležnostima, Europska unija sve više gubi strpljenje. U najnovijem izvješću Europske komisije istaknuto je da su zakoni o sudovima i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, kao i imenovanje pregovarača, nužni preduvjeti za početak formalnih pregovora.
Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca poručio je kako je Uniji najvažnije da BiH ima jedinstven i pouzdan glas. “Glavni pregovarač mora moći nastupati u ime cijele zemlje i imati potrebne kapacitete i znanje za vođenje pregovora”, kazao je Soreca, dodajući da još uvijek postoji mogućnost da se prva međuvladina konferencija EU i BiH održi do kraja 2025. godine, ako zemlja ispuni preuzete obveze.
Ipak, upozorio je da je BiH do sada izgubila dragocjeno vrijeme, dok susjedi iz regije, poput Crne Gore i Albanije, već odrađuju završne korake prema članstvu. Upravo zato, ako BiH želi zadržati korak s europskim procesima, morat će pronaći način da se konačno počne poštovati ustavni poredak i konstitutivnost svih naroda, jer bez istinskog unutarnjeg dogovora ni europski put ne može imati stvarni smisao.
