BHRT-u je potrebna hitna financijska pomoć jer će, ako ona izostane, kraj javnog medijskog servisa Bosne i Hercegovine biti izvjestan u vrlo kratkom roku, navodi se u najnovijem dopisu vršitelja dužnosti generalnog direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića, koji je dostavljen Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH, Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, Vladi FBiH te međunarodnim organizacijama.
„Iako smo vas više puta upozoravali na iznimno tešku situaciju u kojoj se BHRT nalazi, ovim putem, radi javnosti i mogućih posljedica, ponovno vas obavještavamo o novim činjenicama koje mogu dovesti do blokade računa te pljenidbe pokretne i nepokretne imovine BHRT-a, javnog poduzeća koje je osnovao Parlament BiH. Napominjemo da dosadašnja upozorenja nisu izazvala nikakvu konkretnu reakciju ni pomoć s ijedne adrese na koju su poslana“, navodi Karamehmedović.
Posebnu pažnju skrenuo je na mogućnost blokade računa zbog duga BHRT-a za PDV u iznosu od 9.604.823 KM, o čemu razmatra Uprava za neizravno oporezivanje BiH.
„Ako dođe do blokade, budući da BHRT nema mogućnost izmiriti svoje obveze po osnovi PDV-a, moguće je da je ovo posljednji dopis ove vrste kojim bezuspješno pokušavamo probuditi interes i potaknuti institucije koje mogu i trebaju pomoći BHRT-u da konkretno reagiraju, kako javni servis u osamdesetoj godini svoga postojanja ne bi prestao s radom“, upozorava Karamehmedović.
Navodi i da će, u idućem razdoblju, izvršenjem presuda u predmetima EBU (vrijednost spora 16.360.851,18 KM) i Općine Novi Grad Sarajevo (978.900 KM s kamatama i troškovima postupka), biti zaplijenjena imovina BHRT-a, što bi ugrozilo ne samo postojanje servisa nego i egzistenciju oko 780 zaposlenika.
Prema dokumentu, Općinski sud u Sarajevu već je odredio provedbu ovrhe nad imovinom BHRT-a, a rješenja o izvršenju su privremeno odgođena. No, 2. rujna 2025. Sud je odbio prijedlog mjere osiguranja u predmetu EBU, čime su uklonjene sve prepreke za provedbu ovrhe i prodaju imovine BHRT-a.
Također se navodi da je 27. listopada 2025. završen dokazni postupak u predmetu Općina Novi Grad te se uskoro očekuje konačna presuda.
BHRT, upozorava se, nema drugih prihoda osim ograničenih sredstava od RTV pristojbe, marketinga i usluga, što nije dovoljno ni za tekuće troškove. Ukupan dug BHRT-a prema EBU iznosi 9,9 milijuna eura (21,2 milijuna KM), a Europska radiodifuzna unija je već upozorila da će, ako dug ne bude riješen do veljače 2026., blokirati račun BHRT-a i prodati imovinu radi zaštite interesa svojih članica.
Elektroprivreda BiH također je, 20. kolovoza 2025., obavijestila BHRT o obustavi isporuke električne energije na svim lokacijama ako se ne podmiri dug od 1.565.642 KM, što bi značilo i praktičan prekid rada BHRT-a te drugih institucija koje koriste iste objekte.
Nadalje, zbog povećanja minimalne plaće u Federaciji, BHRT je od 1. siječnja 2025. morao uskladiti plaće za 505 zaposlenika (65 posto), zbog čega se sav prihod od RTV pristojbe troši na plaće. Uz to, BHRT se suočava i s nizom sudskih presuda koje obvezuju uplatu doprinosa radnicima u iznosu većem od 300.000 KM, a u tijeku je još 16 sudskih postupaka koji bi mogli dodatno opteretiti budžet s više od 600.000 KM. Ukupan dug BHRT-a za poreze i doprinose prema zaposlenicima iznosi više od 54 milijuna KM.
U dopisu se ističe i da su dodatni dugovi prema Sarajevogasu (194.888 KM), Eutelsatu (145.577 KM) te domaćim dobavljačima (9,1 milijun KM).
„BHRT nije došao u ovu situaciju vlastitom krivnjom, nego zbog nepoštivanja Zakona o javnom RTV sustavu BiH o raspodjeli RTV pristojbe, budući da RTRS po tom osnovu duguje BHRT-u više od 100 milijuna KM. Bez rješavanja tog pitanja, BHRT ne može nastaviti poslovanje bez daljnjeg gomilanja gubitaka“, upozorava se.
Zaključuje se kako je „očito da se čini sve, izravno i neizravno, da se BHRT-u uskrati prihod i onemogući rad“, što je u suprotnosti s obvezama BiH prema europskim institucijama u pogledu javnog servisa.
Na kraju, BHRT poziva vlasti da hitno pronađu način privremenog sufinanciranja – primjerice, iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije, iz profita Centralne banke BiH, iz državnog proračuna ili na neki drugi način – u iznosu od oko 900.000 KM mjesečno, kako bi se nadoknadio gubitak prihoda od RTV pristojbe iz Republike Srpske koji RTRS ne uplaćuje BHRT-u.
