Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača, iako prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine ovaj entitet broji 1.228.000 stanovnika.
Ponovno je izazvao pozornost podatak da je broj upisanih birača veći od ukupnog broja stanovnika.
Pasivna registracija i neažurni podaci
Svaki građanin koji posjeduje osobnu iskaznicu izdanu u Bosni i Hercegovini, sa stalnim ili privremenim boravištem, automatski se nalazi u Centralnom biračkom popisu.
Ovaj sustav pasivne registracije primjenjuje se od 2006. godine, a obuhvaća i građane koji su se iselili iz BiH, ali su zadržali prebivalište i važeće dokumente, javlja BHRT.
Na popisima se, međutim, često nalaze i preminuli građani, što dodatno narušava točnost evidencije.
„To je dokaz nefunkcioniranja institucija koje bi trebale doprinositi ažurnosti Centralnog biračkog popisa. Mislim na općinske urede za umrle, koji bi trebali obavještavati policiju kako bi se preminuli brisali iz evidencije, ali to se ne radi u skladu sa zakonom i rokovima. Također, svaki građanin koji je izgubio ili se odrekao državljanstva BiH mora biti izbrisan iz Centralnog biračkog popisa“, upozorava bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Vehid Šehić.
Potreba za novim tehnologijama
Slične situacije s biračkim popisima zabilježene su i u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, no problem nastaje kada dođe do zloupotrebe identiteta preminulih ili odsutnih birača.
„Problem nastaje kada članovi biračkih odbora ili druge osobe odluče zloupotrijebiti ta imena – potpišu se umjesto njih, popune listić i ubace ga u kutiju. Jedan od načina da se to spriječi jest uvođenje novih tehnologija, poput skeniranja osobnih dokumenata, što je daleko teže falsificirati od samog potpisa“, navodi Srđan Ostojić iz Koalicije ‘Pod lupom’.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da ovakva situacija otvara prostor za ozbiljnu korupciju i manipulacije:
„To je jedan od razloga koji omogućuju političku korupciju, a svjedoci smo da je ona tijekom proteklih izbornih ciklusa postala temelj formiranja vlasti. Sve se to događa pod plaštom političkog utjecaja i djelovanja stranaka.“
Stvarni broj stanovnika manji od popisanog
Prema procjenama demografa, Republika Srpska, kao i ostatak BiH, danas ima znatno manje stanovnika nego 2013. godine zbog masovnih emigracija.
„Ako uzmemo u obzir broj umrlih i novih punoljetnih osoba od 2013. godine, može se reći da Republika Srpska ima između 795.000 i 815.000 punoljetnih stanovnika“, procjenjuje demograf Aleksandar Čavić.
Neažurna baza Centralnog biračkog popisa utječe i na statistiku izlaznosti. Prema službenim podacima, prosječna izlaznost u RS-u iznosi oko 55 posto u odnosu na broj registriranih birača.
Međutim, ako se računa u odnosu na stvarni broj ljudi koji žive u zemlji, procjenjuje se da je stvarna izlaznost oko 75 posto.
