Ako odnosi Srbije i Hrvatske nisu često u središtu medijske pažnje, to je često zbog unutarnjih problema obiju zemalja, navodi Deutsche Welle. Nedavni incidenti u tri hrvatska grada ponovno su otvorili pitanje ustaštva i položaja srpske manjine u Hrvatskoj.
Srpski dužnosnici zasad su ostali relativno suzdržani, dodaje DW. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije uputilo je prosvjednu notu Hrvatskoj, dok je predsjednik Aleksandar Vučić komentirao kako su „incidenti u Hrvatskoj rezultat medijske kampanje protiv mene i Srbije“ te da „zbog toga velike probleme imaju Srbi u Hrvatskoj“.
Deutsche Welle prenosi da su oštriji ton mogli čuti u režimskim tabloida, dok su se oglasila i srpska udruženja iz regije, uključujući predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova. DW prenosi riječi Miodraga Linte, predsjednika Saveza Srba iz regije: „Hrvatska policija štiti ustaše i hrvatska vlada vodi politiku rehabilitacije i normalizacije ustaštva“. Tomislav Žigmanov smatra da „događaji usmjereni protiv Srba u Hrvatskoj potiču atmosferu netrpeljivosti“.
Reakcije i tonovi u Srbiji
Deutsche Welle prenosi i analizu Aleksandra Popova, direktora Centra za regionalizam iz Novog Sada: „Duh je pušten iz boce i sada ga je teško vratiti. Kulminacija je bio Thompsonov koncert, kada su izostale snažnije reakcije na ustaške pozdrave, i to je sada legitimizirano. Ovo unosi ozbiljan strah u srpsku manjinu. To je sramota za hrvatsku vladu i premijera Plenkovića.“
Prema Deutsche Welleu, u srpskoj javnosti se spominje teza da HDZ u Hrvatskoj, kad je Vučiću teško, izaziva međunacionalne incidente kako bi se predstavio kao zaštitnik Srba u regiji. Popov navodi da „Vučić ne mari mnogo za sudbinu Srba; njegov je problem više Milorad Pupovac, kojeg ne podnosi, jer za razliku od drugih predstavnika Srba nije pod izravnim utjecajem Beograda“.
„Imamo tu dvije bratske stranke (SNS i SPS), čiji su članovi bili vodeći kadrovi i tijekom rata. Nije čudno da se na taj način pomažu, ali ovo je veliki problem za Hrvatsku jer je otišlo predaleko, i donekle nadilazi srpsko-hrvatske odnose u cjelini“, naglašava Deutsche Welle prenoseći Popovove riječi.
Medijska dinamika i unutarnji kontekst
DW prenosi da režimski tabloidi prednjače po broju i oštrini reakcija, spremni izreći ono što javno ne bi željeli reći ni Vučić ni njegovi suradnici. Unutarnje prilike u Srbiji dodatno kompliciraju situaciju, stvarajući složen kontekst kada se lošem tretmanu srpske manjine u Hrvatskoj pridodaju optužbe protiv pobunjenih studenata i građana u Srbiji da su „ustaše“.
Popov za Deutsche Welle ističe: „U Srbiji svi Hrvati tada vide kao ustaše. Sve to zajedno jedno je zidanje krize, ali kad se Plenković i Vučić nađu zajedno, oni se vrlo dobro razumiju.“
Stabilan, ali hladni mir
DW prenosi i ocjenu Popova o trenutačnim odnosima Hrvatske i Srbije: „Imamo stabilan hladni mir, u kojem se čak mogu pronaći i neki pozitivni događaji, ali sve to kratko traje. Nije problem u pojedinačnim događajima, nego u samom procesu. Umjesto češćih susreta na vrhu, postoji popis neriješenih problema između dviju zemalja.“
Prema Deutsche Welleu, Popov napominje da podaci indeksa suradnje u regiji pokazuju kako stvari na političkoj razini ne stoje dobro, dok su društvene razine nešto stabilnije. „Ovi incidenti pokazuju da političarima smeta kada se mimo njih ostvaruje suradnja – ovoga puta na kulturnom planu – jer oni moraju sve kontrolirati“, zaključuje Popov za Deutsche Welle.
