Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj bi se trebao razmatrati Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagatelj Predsjedništvo BiH, uz zahtjev za razmatranje po hitnom postupku, zakazana je za ponedjeljak, 17. studenoga.
Predsjedništvo BiH je 11. studenoga, na izvanrednoj sjednici, jednoglasno usvojilo prijedlog proračuna institucija BiH za ovu godinu.
Iz kabineta predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića istaknuto je da su oni glasali za usvajanje proračuna kako 22 i pol tisuće zaposlenih u državnim institucijama BiH, zajedno sa svojim obiteljima, ne bi bili taoci političkih prepucavanja.
Naveli su kako su svi amandmani predsjedatelja Predsjedništva BiH Komšića i člana Predsjedništva BiH Bećirovića prihvaćeni, „čime je povećan proračun za potrebe Oružanih snaga BiH, osiguran novac Središnjem izbornom povjerenstvu za održavanje izbora te su uklonjeni transferi entitetima iz sredstava Centralne banke BiH, budući da je takvo izdvajanje bilo protivno zakonu“.
Napomenuli su da je, u odnosu na prvotni Nacrt zakona o proračunu BiH koji je Vijeće ministara BiH dostavilo Predsjedništvu u travnju 2025. godine, u novom nacrtu riješen niz neprihvatljivih rješenja, među kojima i pokušaj da se obveze iz presude u slučaju „Viaduct“ prebace na državu Bosnu i Hercegovinu.
„Usvajanjem ovog proračuna osigurano je nesmetano funkcioniranje institucija BiH te su ispunjene ključne zakonske i ustavne obveze“, naveli su Komšić i Bećirović.
Proračun veći za 215 milijuna KM
Vijeće ministara BiH je 4. studenoga utvrdilo novi tekst Nacrta zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu, nakon što prijedlog tog zakona nije bio usvojen na hitnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH krajem listopada.
Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u okviru proračuna za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što predstavlja povećanje od 215.100.000 KM ili 16 posto u odnosu na proračun institucija BiH za 2024. godinu.
Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 posto u odnosu na godinu ranije.
Kako je ranije navedeno iz Vijeća ministara BiH, novim tekstom Nacrta proračuna prioritetno se podržava nastavak reformi i ispunjenje uvjeta za Europsko partnerstvo i provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i prilagodba programa Ministarstva obrane i drugih ministarstava uključenih u aktivnosti u vezi s Partnerstvom za mir i drugim oblicima suradnje s NATO-om.
Također, među prioritetima su planirana proračunska sredstva za provedbu višegodišnjih projekata proračunskih korisnika te povećanje primanja za zaposlenike sa srednjom stručnom spremom u institucijama BiH.
Sastavni dio proračuna čine i evidentirana sredstva za Središnje izborno povjerenstvo BiH za nabavu opreme u vezi s novim tehnologijama te sredstva za novčanu pomoć zaposlenima u institucijama BiH.
Pomoć od 1.000 KM
Unutar proračunske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da proračun nije bio usvojen blagovremeno, te su plaće isplaćivane po osnovici od 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Vijeće ministara BiH donijet će posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja proračuna za 2025. godinu.
Novčanu pomoć neće ostvariti zastupnici i izaslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedateljica, ministri i zamjenici ministara u Vijeću ministara BiH, navedeno je ranije iz Vijeća ministara BiH.
Bez sredstava za kulturu i BHRT
Podsjetimo, Zastupnički dom PSBiH na sjednici krajem listopada nije usvojio Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagatelj bilo Predsjedništvo BiH. Tim prijedlogom bilo je predviđeno i financiranje institucija od kulturnog značaja te sredstva za pomoć BHRT-u, stavke koje su u novoj verziji izostavljene.
Nakon što u prvom krugu glasovanja predloženi zakon nije dobio potrebnu entitetsku većinu, pristupilo se glasovanju i u drugom krugu, ali zakon ni tada nije dobio potrebnu entitetsku podršku iz Republike Srpske kako bi bio usvojen u drugom čitanju.
