Iz Centra za sigurnosne studije navode da je prošlo više od šest mjeseci otkako su završena javna savjetovanja Ministarstva sigurnosti BiH vezana uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima BiH, ali ni u Vijeću ministara BiH ni u Parlamentarnoj skupštini BiH nema naznaka kada bi ove značajne izmjene mogle biti upućene u zakonodavnu proceduru.
Predložene izmjene odnose se na mjere koje bi omogućile hitniju i jednostavniju proceduru popunjavanja policijskog kadra na državnoj razini. Policijskim agencijama trenutačno nedostaje gotovo 30 posto zaposlenika, uz projekciju da će do kraja iduće godine taj postotak porasti za dodatnih 15 posto, što realno prijeti ugrožavanjem obavljanja redovnih poslova iz njihove nadležnosti. U praksi bi to značilo nemogućnost adekvatne zaštite državne granice, učinkovito postupanje u borbi protiv najtežih oblika organiziranog kriminala i terorizma te kvalitetnu zaštitu osoba, objekata i skupova od međunarodnog i domaćeg značaja.
Najlošija situacija je, kako navode, u Graničnoj policiji BiH (GP BiH) kojoj trenutačno nedostaje 761 policijski službenik, a do kraja ove godine taj će broj porasti za dodatnih 125. Apsurd je time veći što je Vijeće ministara BiH na sjednici u srpnju usvojilo novu sistematizaciju GP BiH, kojom je broj zaposlenih povećan s postojećih 2.426 na 3.120. Političari su, dodaju iz Centra, prepoznali potrebu povećanja brojnog stanja graničara, s obzirom na veći opseg posla i nove obveze – dok, primjerice, susjedna Hrvatska ima oko 6.500 graničnih policajaca – ali je neobjašnjivo da pri tome nisu ponudili ili razmotrili rješenja za očitu kadrovsku krizu.
Policijski službenici na državnoj razini školuju se i osposobljavaju isključivo putem školovanja kadeta u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) u Mostaru, koja trenutačno nema kapacitete za pravodobno nadomještavanje nedostajućeg broja policijskih službenika. Predloženim zakonskim izmjenama predviđena je mogućnost zapošljavanja policijskih službenika iz drugih policijskih struktura u BiH, kao i izmjena odredbi vezanih uz ostvarivanje uvjeta za mirovinu. Time bi se omogućilo da policijski službenik, uz ispunjene uvjete i suglasnost rukovoditelja, obavlja određene poslove do 65. godine života, neovisno o ostvarenome stažu.
Najalarmantnija situacija je u najvećoj državnoj policijskoj agenciji, GP BiH, ali slični problemi ozbiljno utječu i na rad Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji službenici gomilaju velik broj prekovremenih sati. Slično stanje je i u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), gdje popunjenost policijskog kadra od 79 posto značajno ograničava kapacitete za suočavanje s povećanim i suvremenim sigurnosnim prijetnjama.
Nadamo se da će nadležni i odgovorni u BiH, u interesu građana i europskih integracija, ozbiljno i hitno pristupiti sustavnom rješavanju kroničnog nedostatka policijskog kadra na državnoj razini kako bi se, u svjetlu opravdanog nezadovoljstva sindikata državnih i policijskih službenika svojim statusom te pada povjerenja građana u policijske strukture, barem djelomično unaprijedila sadašnja nezavidna situacija – navodi Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, u priopćenju za javnost.
