Kupiti nekretninu bez kredita je nemoguća misija. Barem za one koji nemaju veliku ušteđevinu. Kredit u banci je jednostavno neminovan, cijena kvadrata u Zagrebu se redovito penje na preko 3000 ili više eura po kvadratnom metru, što čini kupovinu mučnim procesom, u kojem se često kupac veže za banku na 20 ili 30 godina.
No, nije svuda isto. Cijena kvadratnog metra tek je dio priče. Naime, za neke je nebitno koliko košta kvadrat, njih zanima koliko kvadrata mogu dobiti za svoje mjesečno primanje ili preciznije, koliko bi mjesečnih plaća morali potrošiti da dođu do prosječne nekretnine od 70 kvadrata u kojoj je mogu zasnovati obitelj.
Diplomirani građevinar Jure Taraš ima odgovor. On je naime nedavno pokrenuo internetski portal Geozofija u kojem često piše analize tržišta nekretnina u Zagrebu. Njegova posljednja ‘priča’ tiče se mjesečnih primanja i usporedbe Hrvatske s drugim zemljama u našem okruženju. Evo kako stoji Europa po pitanju priuštivosti stanova.
Najbrže do stana u Danskoj
Situacija uopće nije loša za Hrvatsku. Iako se ne možemo baš pohvaliti, daleko smo od vrha ljestvice. Kako je napisao Taraš, “rezultati istraživanja pokazali su kako je 2024. godine za 70 kvadrata stana u Europi bilo potrebno izdvojiti između 50 i 200 mjesečnih neto plaća.
“Do stana bi se najbrže došlo u Danskoj u kojoj je za kupnju takvog stana potrebno izdvojiti 57 mjesečnih neto plaća. Preko 200 mjesečnih neto plaća potrebno je izdvojiti u Portugalu koji je na samom vrhu liste”, stoji u tekstu. A kako stoji Hrvatska? Mi smo naime negdje na sredini. Mislite li kupiti stan od 70 kvadrata, treba vam prosječno 137 mjesečnih plaća.
Ako vam visina plaće i broj istih ne daju preciznu sliku koliko su nekretnine skupe, autor je pretvorio mjesece u godine. Mislite li si nešto kupiti, pripremite se na žestoku štednju. Napomena, ovdje se radi o spremanju cijelog mjesečnog primanja, što je u praksi nemoguće.
Mislite li do stana u Hrvatskoj bez kredita, čekat će te desetljećima
“U Portugalu bi bilo potrebno 17,2 godine izdvajati cijelu plaću za kupnju stana, u Češkoj 16,6 godina, a u Slovačkoj 15,5 godina. Kako je već ranije navedeno, štednja bi najkraće trajala u Danskoj, izraženo u godinama, nešto kraće od pet godina (4,8)”. U Hrvatskoj vam za isti takav stan treba malo više od 11 godina štednje.
Za kraj ostavljamo dašak realiteta. Kako smo i napisali, gotovo je nemoguće izdvojiti cijelo mjesečno primanje kako bi se štedjelo za kupnju nekretnine. Puno je izglednije da kupac izdvoji primjerice pola ili pak još realnije, jednu trećinu.
“Ako bi se primjerice izdvajalo 50 % mjesečne neto plaće, Hrvatu s prosječnim primanjima bile bi potrebne gotovo 23 godine za kupnju takvog stana. Ako pak izdvaja jednu trećinu svoje mjesečne neto plaće bile bi mu potrebne 34 godine.”, stoji u konačnom zaključku teksta.
Objava Stručnjak razotkrio istinu: ‘Hrvati su zapravo bolji nego Portugalci, Česi, i Slovaci’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
