Američke sankcije protiv NIS-a prisiljavaju Beograd da donese ‘teške’ odluke ili riskira nacionalnu energetsku krizu
Srbija razmatra preuzimanje kontrole nad jedinom rafinerijom nafte u zemlji, NIS-om (Naftna industrija Srbije), koja je u većinskom vlasništvu ruskog energetskog diva Gazproma, izjavila je u subotu ministrica energetike Dubravka Đedović-Handanović.
Rekla je da su američke sankcije protiv tvrtke ostavile Beograd bez mogućnosti ako želi zadržati pogon u radu.
U listopadu je Washington uveo sankcije NIS-u, što je natjeralo susjednu Hrvatsku da zaustavi isporuke sirove nafte i povećalo rizik od zatvaranja rafinerija. Ograničenja su se odrazila i na benzinske postaje NIS-a, koje više ne mogu procesuirati plaćanja American Express, Mastercard ili Visa karticama.
“Sljedećih dana mogli bismo se suočiti s nekim od najtežih odluka u našoj povijesti”, rekao je ministar na konferenciji za novinare, dodavši da će Beograd morati “preuzeti tvrtku, a potom utvrditi i izvršiti naknadu štete.”
Ministrica je rekla da se tome nada “Naši ruski prijatelji će shvatiti ozbiljnost situacije i pomoći će nam da je prevladamo.”
Dodala je da će o tome biti riječi u nedjelju na sjednici Vlade na kojoj će sudjelovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i čelnici domaćih javnih poduzeća.
NIS je veliki balkanski proizvođač energije, s rafinerijom u Pančevu u blizini Beograda i regionalnom mrežom od više od 400 benzinskih postaja. Gazprom Neft posjeduje 44,85% kompanije, a Gazprom 11,3%. Vlada Srbije ima oko 29,87 posto.
Ranije ovog tjedna, ruski vlasnici zatražili su od Washingtona produljenje licence za rad NIS-a dok su nastojali prenijeti kontrolu na treću stranu. SAD, međutim, inzistira na potpunom izlasku Rusije i nije odobrio NIS “jedan dan za nastavak rada,” kazala je Đedović-Handanović.
Srbija se opirala naporima Zapada da uskladi svoju vanjsku politiku s EU-om čak i dok traži članstvo. Bruxelles i Washington pozvali su Beograd da prekine svoje energetske veze s Moskvom. Srbijansko vodstvo također je optužilo zapadne države za poticanje masovnih prosvjeda u zemlji.
Nekoliko članica EU-a, uključujući Mađarsku i Slovačku, izrazilo je sličnu zabrinutost zbog pritiska da se napusti ruska sirova nafta. Napetosti su porasle ranije ove godine nakon što su ukrajinski udari pogodili dijelove naftovoda Družba kojim ruska nafta teče u istočnu Europu. U siječnju su Mađarska i Srbija dogovorile ubrzanje planova za povezivanje srpskih potrošača mreže Družba.
