Poginuo grad veličine Varaždina, od nas su gore samo Rumunjska i Bugarska

U sitne noćne sate prošlog je vikenda na Aleji grada Bologne maloljetni vozač koji je vozio bez dozvole u smrt odveo svoju 17-godišnju prijateljicu, i ozlijedio sebe i još dvoje vršnjaka koji su bili u automobilu njegove bake.

Na mjestu užasa policija i prometni vještaci pronašli su smrskani Renault, koji se uslijed gubitka kontrole pijanog mladića nad volanom zabio u stup. Prizor je bio jeziv, no očima stručnjaka ne i nepoznat.

Osim što se vozi prebrzo i pod utjecajem alkohola i droge, rekli su novinarima tijekom prošlog tjedna prometni stručnjaci, klasičan primjer prometne nekulture je i ne korištenje sigurnosnog pojasa. Liječnik iz bolnice u Klaićevoj kazao je kako im često dolaze čak i ozlijeđena vrlo mala djeca i neshvatljivo je da nisu bila vezana u sjedalicama.

Poginuo ‘grad veličine Varaždina’

No, koliko god se iznova čudimo tragedijama koje se gotovo pa svakog tjedna događaju u našoj zemlji i mislimo da će nakon stote vijesti o pogibelji vozači promisliti prije nego što stisnu papučicu gasa, ljudi i dalje ginu na hrvatskim cestama.

U posljednjih 50 godina, od 1973. godine od kada policija vodi detaljnu statistiku, na hrvatskim je cestama život izgubilo 42.300 osoba. To je skoro jedan grad veličine Varaždina.

Iako je lani u prometu život izgubilo 273 osoba, što je najmanje na godišnjoj razini u povijesti, ove se godine situacija ponovo mijenja.  Zabrinjavajuće je i što su u prvom tromjesečju ove godine na hrvatskim cestama smrtno stradale 52 osobe, što je 36,8 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine kada je život u cestovnom prometu izgubilo 38 ljudi.

U prva tri mjeseca 2024. godine porastao je i broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, pisao je Večernji list, a od Nove godine do 1. travnja bilo ih je 1998 naspram 1644 u istom razdoblju 2023. godine, što je povećanje od 21,5 posto. U tim je nesrećama teško ozlijeđeno 477 osoba što je također rast od 14,9 posto u odnosu na 2023. (415), a lakše su ozlijeđene 2193 osobe, odnosno 21,6 posto više nego u 2023. (1804).

Među najgorima u Europi

Prometni stručnjak Željko Marušić ističe kako statistički, sa 69 poginulih godišnje na milijun stanovnika (uzimajući realni broj stanovnika 72), Hrvatska će i ove godine biti među tri prometno-sigurnosno najlošijih zemalja u Europskoj uniji. Stanje je, navodi, lošije samo u Rumunjskoj i Bugarskoj, ali to nije realni podatak, jer je obračunska baza nerealna. Naime, Hrvatska je među zemljama s najvećim razmjernim udjelom tranzitnog (prvenstveno autocestom A3) i turističkog prometa (prvenstveno autocestom A1).

Kako bismo stanjem sigurnosti cestovnog prometa čim prije dostigni standarde Europske unije, gdje je prosječna godišnja smrtnost ma cestama 45 na milijun stanovnika predlaži se mjere koje struka zagovara godinama.

Prije svega smatraju kako je važno povećati izvjesnost kažnjavanja, najvažnije ceste i opasna mjesta premrežiti radarskim kamerama te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

Marušić nadalje ističe kako se od 15. studenoga do 15. travnja treba uvesti obavezno korištenje zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila.

“Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje”, pisao je nedavno prometni stručnjak za Autoklub.

Nadalje, predlaže da se vozači potiču na kupovinu sigurnih vozila i demotivira kupnja i vožnja nesigurnim vozilima. “Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus”, pojašnjava.

Hrvat opisao opasnu situaciju s autoceste: ‘Vozim prema Dalmaciji i evo ti bijelog BMW-a’

Dotaknuo se i “mladih vozača” pa navodi kako ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) vrijedilo do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

Za kraj, Marušić apelira da se nastavi unaprjeđivati cestovna infrastruktura s dva prioriteta. “Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde”, poručuje.

Što će se od toga dogoditi i kada tek ćemo vidjeti, a do tada se samo možemo nadati da će vozači savjesnije sjedati za volan i promisliti dva puta prije no što se uključe u promet.