Rusija je završila razvoj svoje krstareće rakete na nuklearni pogon nazvane Burevestnik, oružja za koje zapadne obavještajne službe procjenjuju da bi moglo predstavljati značajnu prijetnju obrani NATO-a, prema povjerljivom dokumentu saveza.
Raketa, NATO klasificirana kao SSC-X-9 Skyfall, može doseći brzinu od 900 kilometara na sat, vrlo je upravljiva i može se lansirati s mobilnih platformi, prema dokumentu NATO-ovog obavještajnog odjela u koji je imao uvid i o kojem je izvijestio njemački Die Welt.
Ruski predsjednik Vladimir Putin informirao je o uspješnom testiranja krstareće rakete prije tri tjedna.
Što Burevestnik može učiniti?
Nuklearni reaktor rakete daje joj teoretski neograničen domet, omogućujući joj da pređe desetke tisuća kilometara bez dopunjavanja goriva, ostane u zraku dulje vrijeme, promijeni kurs i napadne ciljeve iz bilo kojeg smjera, prema procjeni NATO-a.
“Postojeći izazovi dodatno bi se pogoršali ekstremnim dometom i manevarskim sposobnostima” rakete, navodi se u dokumentu NATO-a. Sustav bi mogao ići dugim, neizravnim rutama i izbjegavati NATO-ovu protuzračnu obranu, uključujući i južna i polarna područja gdje je nadzor minimalan.
Procjena sugerira da bi potpuno operativan Burevestnik predstavljao velike poteškoće za Europu. Ako Rusija rasporedi sustav, NATO bi se suočio s prijetnjom koju je vrlo teško kontrolirati.
Međutim, neki stručnjaci primjećuju da krstareća raketa ne doseže hipersonične brzine i postaje ranjivija što dulje ostaje u zraku.
NATO-ovi stručnjaci također ispituju novu mobilnu raketu srednjeg dometa iz Rusije, SS-X-28 Orešnik, koja je prvi put testirana u Ukrajini u studenom 2024. Zapadni stručnjaci posebno su zabrinuti zbog njezina dometa do 5500 kilometara i mogućnosti opremanja bojeve glave raznim streljivom, uključujući nuklearnom bojevom glavom.
“Sposobnost napada na ciljeve bilo gdje u Europi, u kombinaciji s visokom mobilnošću lansera, osigurava visoku stopu preživljavanja rakete. Nedostatak jasnoće o raspoređenim bojevim glavama predstavlja obrambene izazove za NATO”, navodi se u dokumentu.
Orešnik će biti raspoređen u Bjelorusiji
Bjelorusija će u prosincu rasporediti hipersoničnu raketu srednjeg dometa Orešnik, prema izjavi glasnogovornice bjeloruskog predsjednika, Natalije Ejsmont, ruskim državnim medijima. Lukašenko je ranije rekao da je raspoređivanje odgovor na eskalaciju Zapada.
U NATO-ovom dokumentu se također navodi da je problem podmornički dron Posejdon, sposoban za nošenje nuklearnog oružja, a očekuje se da će sustavi biti operativni do 2030. godine. Navodi se da Posejdon ima značajan domet i vjerojatno je dizajniran za “uništavanje pomorskih baza, luka i obalnih gradova u Pacifiku, na istočnoj obali SAD-a te u Velikoj Britaniji i Francuskoj”.
Podmornice koje nose Poseidon bile bi “teške za otkrivanje pri djelovanju u dubokoj vodi”, navodi se u dokumentu. NATO-u trenutno nedostaju “protupodmornički torpedi potrebne brzine i dometa” za učinkovitu borbu protiv nuklearnog drona/torpeda Posejdon.
Dokument jasno daje do znanja da NATO obrana ima nedostatke, posebno u svojim sposobnostima srednjeg i dugog dometa, a posebno s nuklearnim oružjem.
I celebrate every ruble Russia invests in this useless and unnecessary missile. https://t.co/mumrThFI5m
— Fabian Hoffmann (@FRHoffmann1) October 26, 2025
Nisu svi uvjereni u moć rakete
No, nisu svi stručnjaci uvjereni u moć Burevestnika. Neki tvrde da čak i ako Rusija uspije pouzdano pokretati nuklearni reaktor, projektil možda neće Rusiji dati veliku prednost.
Fabian Hoffmann, istraživački suradnik na Oslo Nuclear Projectu Sveučilišta u Oslu, opisao je Burevestnik na X kao “beskorisno i suvišno” oružje. Prema riječima promatrača, pet ruskih znanstvenika poginulo je tijekom testiranja Burevestnika 2019. godine. Nekoliko radnika odbačeno je u more, a kasnije je zabilježen porast razine zračenja u tom području. Ostaje nejasno je li zračenje uzrokovalo smrtne slučajeve.
Sjedinjene Države su 1950-ih odbacile osnovnu ideju kombiniranja nuklearnog reaktora s nuklearnim oružjem zbog uključenih rizika. William Alberque, viši suradnik Pacifičkog foruma i bivši direktor NATO-a za kontrolu naoružanja, rekao je da najveća opasnost dolazi pri lansiranju. Ako bi Burevestnik bio pogođen, radioaktivni materijal iz njegovog nuklearnog reaktora mogao bi se raspršiti po širokom području, “poput mini Černobila na nebu”, rekao je.
Neovisni nuklearni stručnjak Pavel Podvig rekao je za DW: “Bio bih oprezan s tvrdnjom da se radilo o letećem Černobilu. Da je došlo do ispuštanja radioaktivnog zračenja, to bi se primijetilo”. Pad tijekom leta vjerojatno bi bio rizičniji, dodao je.
Testirano najmoćnije rusko oružje od kojeg strahuje svijet: Preletio 14 000 km, a broj će rasti
