Američki pritisak na energetsku infrastrukturu Srbije kulminirao je ovog vikenda nakon što je ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila da je Washington “jasno rekao da želi potpunu promjenu vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS) te zahtijeva povlačenje Rusije iz tvrtke”. Istup ministrice na izvanrednoj konferenciji za novinare označio je dramatičan trenutak u dugogodišnjim političkim i energetskim odnosima Beograda i Moskve.
Prema njezinim riječima, rok za pregovore o promjeni vlasničke strukture istječe 13. veljače, no ni NIS ni Rafinerija Pančevo, jedina u Srbiji, ne mogu nastaviti s radom bez ispunjavanja svih uvjeta američke administracije.
“Rafinerija od 25. studenoga više neće imati nafte koju bi prerađivala”, upozorila je ministrica, dok Vlada tvrdi da postoje dovoljne zalihe derivata do kraja godine. Zbog eskalacije krize, u nedjelju je sazvana izvanredna sjednica Vlade kojoj je, iako bez ustavne nadležnosti, prisustvovao i predsjednik Aleksandar Vučić.
Američke sankcije
NIS, jedan od najvažnijih strateških resursa Srbije, našao se pod američkim sankcijama krajem mandata Joea Bidena. Podsjetimo, Gazpromneft je 2008. preuzeo većinski paket za 400 milijuna eura, transakciju koju su mnogi kritičari ocijenili potcijenjenom, osobito imajući u vidu usporedne prodaje regionalnih energetskih kompanija. Američka politika prema NIS-u, smatraju upućeni, poklopila se s dugogodišnjom strategijom Washingtona da smanji ruski energetski utjecaj u jugoistočnoj Europi.
Iako su ruske kompanije nakon uvođenja sankcija vršile formalne korekcije vlasništva, nisu pokazale stvarnu spremnost da pomognu Beogradu u eskalirajućoj krizi. NIS je dosad dobivao odgode zahvaljujući suradnji s Hrvatskom i važnosti Janafa za opskrbu Srbije, no to se promijenilo 8. listopada. “Već 37 dana nismo dobili ni kap nafte iz Janafa”, naglasila je Đedović Handanović.
Ruska strana, prema dostupnim informacijama, nije pokazivala ambiciju da pronađe održivo rješenje pa je 11. studenoga Washingtonu poslala zahtjev za produljenjem radnog odobrenja “na temelju pregovora s trećom stranom”. Američki odgovor bio je očekivan – zahtjev je odbijen, uz eksplicitan poziv na izlazak ruskih kompanija iz vlasništva. Trenutno Gazpromneft drži 44,85 %, Gazprom 11,30 %, država Srbija 29,87 %, a ostatak otpada na manjinske dioničare.
Poruka Washingotna
Ministrica je pritom upozorila da je Washington jasno poručio da u novoj vlasničkoj strukturi ne smije biti skrivenih partnera povezanih s ruskim akterima. U tom se kontekstu spominje i primjer Lukoila, koji je pokušao cjelokupno međunarodno poslovanje prenijeti na Gunvor, što su SAD odbile jer je tvrtka „bliska Putinu”. Takav pristup, čini se, najavljuje rigoroznu kontrolu svih budućih transakcija.
Predsjednik Vučić na sjednici Vlade poručio je da je odluku o NIS-u potrebno donijeti u roku od tjedan dana te da će Srbija, ako ruske kompanije ne uspiju postići dogovor s potencijalnim kupcima, ponuditi “bolju opciju za ruski dio NIS-a”, ali bez konfiskacije imovine. “Nakon 13. veljače u totalnom smo kolapsu”, upozorio je. Pritom je prvi put javno priznao da Srbija nije bila prioritet Rusiji pri ranijoj razradi opcija vlasničke tranzicije.
U svom uobičajeno oštrom obraćanju, Vučić je prozvao i domaće političke aktere. “Kad sam prije godinu dana najavio da je moguće da će doći do takvih sankcija i govorio o namjerama da se Rusi istisnu iz vlasništva, cijela javnost u našoj zemlji i svi ostali – uključujući i vas u Vladi i u širem državnom sustavu – reagirali ste otprilike s: ‘OK, drama queen’, proći će za mjesec, dva ili tri’”, rekao je, prenosi Politika.
Iako priznaje da Moskva nije pokazala volju pomoći Srbiji u rješavanju krize oko NIS-a, Vučić istodobno naglašava da Beograd ne može riskirati pogoršanje odnosa s Rusijom jer još nije zaključen novi dugoročni ugovor o isporuci plina. To Srbiju stavlja u izrazito ranjivu poziciju, a predsjednik ne skriva nezadovoljstvo američkim potezima, iako tvrdi da se “ne želi baviti moralnom dimenzijom odluke jer je svima jasno što misli o tome”.
