U sklopu projekta koji se opisuje kao najveća prometna digitalna transformacija u zemlji, ovaj je mjesec počelo postavljanje prvih portala sustava elektroničke naplate cestarine Crolibertas. Novi model, koji se temelji na automatskom očitavanju registarskih oznaka i prepoznavanju uređaja ENC, trebao bi biti dovršen do rujna sljedeće godine, a u potpunoj funkciji od početka 2027.
Riječ je o projektu koji će zamijeniti stare naplatne kućice i preoblikovati način kretanja prometnog toka na autocestama. Ali, kako upozoravaju prometni stručnjaci, ta promjena neće riješiti sve probleme hrvatskih cesta.
U analizi za HTV-ov Dnevnik, dekan Prometnog fakulteta u Zagrebu, Marko Šoštarić, upozorava da novi sustav neće ukloniti najveći problem koji se javlja ljeti, kolone prema moru. Prema njegovim riječima, zastoje ne stvaraju same naplatne kućice, nego ograničeni kapaciteti autoceste.
“Klasična autocesta sa dva prometna traka u jednom smjeru može propustiti oko 3.000 vozila. Što znači da recimo od Lučko, gdje često imamo najveće gužve, prema Karlovcu može otići 3.000 vozila, a na Lučko može doći puno veći broj. Može doći 3.000 od smjera istoka obilaznicom, a može doći 3.000 od smjera sjevera obilaznicom. Može doći čak preko 3.000 od smjera Zagreba odnosno od Rotora i kad sva ta vozila, njih desetak tisuća, dođe na Lučko gdje može dalje otići njih 3.000, sigurno će nastati gužve”, objašnjava Šoštarić.
Manje nesreća
Šoštarić ističe da bi moderni sustav naplate mogao imati i važan sigurnosni efekt — ako se pravilno oblikuje cjenovna politika: “Danas mnogi svakodnevni putnici izbjegavaju autoceste jer su im preskupe, pa koriste lokalne ceste koje prolaze kroz naselja, pored škola i sadržaja. To je opasno i stvara puno prometnih nesreća. Ako bi dobili velike popuste, koristili bi autoceste gdje bi bili sigurniji, a gužve u naseljima bi se smanjile”, naglašava.
Jedna od najvećih promjena: više neće biti moguće plaćati gotovinom na naplatnim kućicama, jer — naplatnih kućica više neće biti.
No, sustav neće biti potpuno bezgotovinski. Građani koji nemaju internet ili pametni telefon moći će se registrirati na drugim mjestima.
“Netko tko ne koristi internet moći će registrirati svoju bankovnu karticu i registarsku oznaku na prodajnom mjestu, primjerice na benzinskoj postaji uz autocestu. Službenik će ga tamo upisati u sustav”, pojašnjava Šoštarić.
Stranci će moći izvršiti registraciju online, na aplikaciji, na benzinskim postajama blizu granice ili na tzv. kioscima s interaktivnim ekranom uz određene prometne trakove.
Radovi napreduju
Iz Hrvatskih autocesta poručuju da sve teče prema planu: “Do kraja godine opremit ćemo sedam portala od ukupno 212. Radovi idu dobro. Koristimo dvije provjerene metode: očitavanje registarskih pločica i ENC uređaj”, kaže Boris Huzjan, predsjednik Uprave HAC-a.
Vozači s ENC-om moći će ga nastaviti koristiti, ali će morati unijeti registarsku oznaku. Ostali se registriraju putem weba, aplikacije, u HAC-ovim uredima ili na kioscima.
“Bit će ukupno 140 kioska za brzu registraciju — minimalno jedan na svakoj postojećoj naplatnoj postaji, a na najfrekventnijim mjestima i po njih nekoliko”, dodaje Hrvoje Dorčić, voditelj projekta.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković tvrdi da poskupljenja ne bi trebalo biti: “Nije intencija da cestarina poskupi. Tražit ćemo model kojim ćemo možda u određenim dijelovima dana smanjiti cijene kako bi ljudi više koristili autoceste”.
