Predsjednik Donald Trump trebao bi se u utorak sastati s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom u prvom posjetu Bijeloj kući de facto vladara Saudijske Arabije u više od sedam godina.
Prijestolonasljednik, nadaleko poznat pod svojim inicijalima MBS, nije bio u SAD-u od ubojstva saudijskog kritičara Jamala Khashoggija 2018. godine od strane saudijskih agenata u Istanbulu, što je izazvalo globalnu pometnju.
Američki obavještajci zaključili su da je MBS odobrio hvatanje ili ubojstvo Khashoggija, istaknutog kritičara. On je zanijekao da je naredio operaciju, ali je priznao odgovornost kao de facto vladar kraljevstva.
Više od sedam godina kasnije, najveća svjetska ekonomija i najveći svjetski proizvođač nafte žele krenuti naprijed.
Trump nastoji unovčiti saudijska obećana ulaganja od 600 milijardi dolara tijekom Trumpova posjeta kraljevstvu u svibnju. Tijekom tog putovanja klonio se spominjanja problema ljudskih prava i očekuje se da će to učiniti ponovno.
Saudijski čelnik traži sigurnosna jamstva usred regionalnih previranja i želi pristup tehnologiji umjetne inteligencije i napredak prema dogovoru o civilnom nuklearnom programu.
“Postoji stranica koja je okrenuta” u vezi s Khashoggijevim ubojstvom, rekao je Aziz Alghashian, saudijski predavač međunarodnih odnosa na Arapskom sveučilištu Naif za sigurnosne znanosti.
FOKUSIRANJE NA OBRAMBENI DOGOVOR
Sjedinjene Države i Saudijska Arabija već dugo imaju dogovor da kraljevina prodaje naftu po povoljnim cijenama, a da im supersila u zamjenu pruži sigurnost.
Ta je jednadžba bila uzdrmana neuspjehom Washingtona da djeluje kada je Iran napao naftna postrojenja u kraljevstvu 2019. Zabrinutost se ponovno pojavila u rujnu, kada je Izrael napao Dohu, Katar, u napadu za kojeg je rekao da su ciljali pripadnici palestinske militantne skupine Hamas.
Nakon toga, Trump je izvršnom uredbom potpisao obrambeni pakt s Katarom. Mnogi analitičari, diplomati i regionalni dužnosnici vjeruju da će Saudijci dobiti nešto slično.
Saudijska Arabija je u nedavnim pregovorima tražila obrambeni pakt koji je ratificirao američki Kongres. Ali Washington je to uvjetovao normalizacijom odnosa Kraljevine s Izraelom.
Rijad je pak to povezao s obvezom izraelske vlade, najdesnije orijentirane u svojoj povijesti, palestinskoj državnosti. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je prošlog mjeseca pristao na primirje s Hamasom u Gazi uz Trumpovo posredovanje nakon dvije godine rata, u nedjelju je ponovno potvrdio svoje odlučno protivljenje palestinskoj neovisnosti.
Trumpova izvršna uredba o obrani slična paktu s Katarom ne bi ispunila obrambeni sporazum koji su Saudijci tražili. Ali Alghashian je rekao da će to “biti korak na putu, dio procesa, a ne kraj procesa”.
Zapadni diplomat sa sjedištem u Zaljevu sažeo je dinamiku: “Trump želi normalizaciju, a Saudijska Arabija želi pakt o potpunoj obrani, ali okolnosti to ne dopuštaju. Na kraju će obje strane vjerojatno dobiti manje nego što žele. To je diplomacija.”
Dennis Ross, bivši bliskoistočni pregovarač za demokratske i republikanske administracije sada na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku, rekao je da očekuje izvršnu naredbu koja bi pozvala SAD i Saudijce da se “odmah konzultiraju o tome što učiniti kao odgovor na prijetnju”, a ne obvezuje Washington da aktivno stane u obranu Rijada.
“To bi moglo obuhvatiti niz različitih vrsta pomoći, zamjenu naoružanja, raspoređivanje baterija obrambenih projektila poput THAAD-a ili Patriota, raspoređivanje pomorskih snaga s postrojbom marinaca – do aktivnog sudjelovanja u borbi na ofenzivan, a ne samo obrambeni način”, rekao je.
POSTAVLJA KLJUČNE POSLOVE U REGIONALNOM RIVALSTVU
Rijad je također vršio pritisak za sklapanje sporazuma o nuklearnoj energiji i umjetnoj inteligenciji u okviru svog ambicioznog plana Vizije 2030. kako bi diversificirao svoje gospodarstvo i ojačao svoj položaj u odnosu na regionalne konkurente.
Osiguravanje odobrenja za kupnju naprednih računalnih čipova bilo bi ključno za planove kraljevstva da postane središnje čvorište u globalnoj umjetnoj inteligenciji i da se natječe s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su u lipnju potpisali ugovor o američkom podatkovnom centru vrijedan više milijardi dolara koji mu je omogućio pristup vrhunskim čipovima.
MBS također želi postići sporazum s Washingtonom o razvoju saudijskog civilnog nuklearnog programa, što je dio njegovih nastojanja da se diverzificira iz nafte.
Takav bi dogovor otključao pristup američkoj nuklearnoj tehnologiji i sigurnosnim jamstvima i pomogao Saudijskoj Arabiji da se izjednači s UAE, koji ima vlastiti program, i tradicionalnim neprijateljem Iranom.
Ali napredak u američkom dogovoru bio je težak jer Saudijci nisu htjeli pristati na američku odredbu koja bi isključivala obogaćivanje urana ili preradu istrošenog goriva – oba potencijalna puta do bombe.
Ross je rekao kako očekuje najavu sporazuma o nuklearnoj energiji ili barem izjavu o napretku prema njemu.
