Za hrvatski narod, posebno u Bosni i Hercegovini, današnji datum ima višestruko značenje. Naime, osim spomendana na žrtvu Vukovara i Škabrnje, na današnji dan Hrvati u toj zemlji se prisjećaju i obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne.
Bio je o oblik samoorganiziranja tamošnjih Hrvata bez kojih ne bi uspjeli preživjeti agresiju JNA, a potom ni bošnjačko-hrvatski sukob. Naime, tijekom napada snaga JNA na selo Ravno, u Hercegovini, nedaleko Dubrovnika, upravo je bošnjački ratni lider Alija Izetbegović izgovorio riječi koje su ostale u kolektivnoj memoriji bh. Hrvata. “Ovo nije naš rat“.
Bio je to znak Hrvatima da će sami morati organizirati svoju obranu, što su i učinili, te se tako više puta oduprli puno moćnijem agresoru. Hrvatska zajednica Herceg Bosna utemeljena je tako na današnji dan 1991. godine, isti dan kada je pao i Vukovar. Događaji, iako na isti dan, međusobno i jesu i nisu povezani.
Pilatovsko pranje ruku
Naime, nakon što su hrvati iz bosanske Posavine uvidjeli što JNA čini po Hrvatskoj, upravo su oni, uz Hrvate iz središnje Bosne, pozvali sunarodnjake u Hercegovini da oforme Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu jer se braniti trebalo, a službena vlast iz Sarajeva, koja je tada bila utjelovljena u liku Alije Izetbegovića, pilatovski je prala ruke od onoga što se već debelo događalo…
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru je u utorak obilježena 34. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZHB).
“HZHB je bila odgovor hrvatskog vodstva na ono što je slijedilo, vidjeli smo što se događa u Hrvatskoj, a taj događaj poklopio se sa padom Vukovara i Škabrnje, gdje je bilo veliko stradanje hrvatskog naroda. Nakon prvih demokratskih izbora, 30 općinskih načelnika organiziralo je hrvatsku zajednicu, koja je trebala pripremiti hrvatski narod na obranu i opstojnost hrvatskih prostora na području Bosne i Hercegovine”, izjavio je Mladen Begić, predsjednik Odjela Hrvatskog narodnog sabora BiH za branitelje i ministar branitelja Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH).
Nakon uspostavljanja HZHB, dodao je, odmah se krenulo s pripremama za obranu.
“Prvi ratni sukobi dogodili su se na području Mostara, Srednje Bosne, Livanjskog polja, Kupresa, Posavine i da se hrvatski narod nije organizirao kroz Herceg Bosnu, ne znam tko bi stao u obranu protiv velikosrpske agresije, koja je prethodno izvršena na prostoru Hrvatske”, kazao je Begić te dodaje kako je Herceg Bosna odradila svoju zadaću i cilj koji je bio postavljen pred nju, a to je obrana hrvatskog naroda.
Zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić podsjetio je kako se hrvatski narod prvi samoorganizirao i stao u obranu BiH.
“Tada je došlo do formiranja Hrvatskog vijeća obrane i Herceg Bosne, čim se hrvatski narod prvi organizirao kada je u pitanju opstojnost i borba protiv Jugoslavenske narodne armije. Danas se često osporava uloga i Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske zajednice, Hrvati su prvi stali u obranu BiH. Možemo zahvaliti Hrvatskoj zajednici Herceg Bosni da smo opstali na hrvatskim područjima do današnjeg dana”, ustvrdio je Galić.
Svjedok vremena
Nakon polaganja vijenaca, predstavljena je knjiga „Kad istina progovori – svjedočanstvo hrvatskog generala“, autora Ivice Primorca, umirovljenog generala Hrvatskog vijeća obrane.
“Ta knjiga ima 20 tema u 20 poglavlja, koje ja obrađujem kao vjerodostojan sudionik svih tih događanja. Obrađeni su procesi u BiH i RH 1990. i 1991. godine, početak Domovinskog rata, sve oslobodilačke operacije koje su uslijedile do završne operacije „Južni potez“, a poslije rata i odnos prema hrvatskim braniteljima”, kazao je Primorac.
Autor smatra kako je knjiga vjerodostojan svjedok tih vremena.
“Vjerujem da je knjiga zanimljiva, a što je najvažnije vjerodostojna je. Pisao sam o temama u kojima sam većinom bio sudionik i većina njih je potkrepljena dokumentima, koje su također objavljene u knjizi”, zaključio je Primorac.
Mostar se večeras također prisjetio i žrtve koju su podnijeli Vukovar i Škabrnja.
Loše vrijeme nije spriječilo brojne građane da se okupe ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, gdje su upalili svijeće na spomen-obilježju poginulim hrvatskim braniteljima.
Nakon toga, kolona sjećanja uputila se ka Vukovarskoj ulici, simboličnoj lokaciji koja svake godine okuplja Mostarce u znak pijeteta prema žrtvama Domovinskog rata, gdje su upaljene svijeće i održana molitva za sve poginule.
U organizaciji Hrvatske kulturne zajednice (HKZ) Troplet, na brdu Hum podno jubilejskog križa upaljene su 34 baklje – jedna za svaku godinu od tragedije Vukovara i Škabrnje.
