Nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu, mnoge su zapadne zemlje uvele sankcije na rusku naftu i plin, za koje se Moskvu optužuje da ih izbjegava prevozeći naftu na dotrajalim tankerima, često s nejasnim vlasništvom ili osiguranjem.
Neki se brodovi iz ‘flote sjena’ čak sumnjiče za sabotaže pod morem, nezakonito lansiranje dronova ili lažiranje podataka o svojoj lokaciji.
Na otvorenom moru, gdje je sloboda plovidbe zlatno pravilo, mogućnosti i spremnost obalnih država da interveniraju ograničene su, premda se rizici s kojima se suočavaju neprestano povećavaju.
‘Još su i drski’
Sve veći broj brodova iz ‘flote sjena’ plovi bez važeće nacionalne zastave, bez odgovarajućeg osiguranja. ‘To je zabrinjavajući trend, osobito zato što su mnogi od njih praktički ‘plutajući hrđavi trupovi”, kaže BBC-u Michelle Wiese Bockmann, viša analitičarka pomorske obavještajne službe pri Windward AI-u. ‘Ako dođe do nesreće, poput izlijevanja nafte vrijedne milijardu dolara, sretno s pokušajem pronalaska ikoga tko bi bio odgovoran i pokrio troškove’, ističe analitičarka.
Zbog sankcija nametnutih Rusiji, broj lažno označenih brodova u svijetu više se nego udvostručio ove godine – na više od 450, većinom tankera, prema podacima Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Zapovjednik estonske mornarice, komodor Ivo Värk, kaže da su ove godine vidjeli desetke takvih brodova u prolazu, dok su ih ranije uočavali tek jedan ili dva. ‘Porast je uznemirujući, a još su i drski, jer se uopće ne skrivaju’, govori.
Izvješće UN-a
Podaci o praćenju pokazuju da je primjerice tanker Unity tijekom posljednjih dvanaest mjeseci četiri puta prolazio kroz La Manche, uključujući putovanja između ruskih luka i Indije – jednog od ključnih kupaca ruske nafte. Tanker, prvotno nazvan Ocean Explorer, izgrađen je 2009. i pod zastavom Singapura plovio je više od deset godina.
Još 2019. godine naveden je u izvješću UN-a zbog navodne umiješanosti u prijenos tereta s broda na brod s plovilom koje je bilo pod sankcijama zbog transporta goriva u Sjevernu Koreju – državu koja također, među ostalim, koristi teško uhvatljive ‘brodove iz sjene’.
Do kraja 2021. brod – koji je te godine plovio pod imenom Ocean Vela – preuzeo je zastavu Maršalovih Otoka, no 2024. izbrisan je iz njihovog registra, rekao je glasnogovornik registra, jer su tadašnji operater i stvarna vlasnička tvrtka bili pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva. Čini se da je tanker imao još tri imena od 2021. (Beks Swan, March i Unity) i tri daljnje zastave (Panama, Rusija i Gambija), ali uvijek je zadržao jedinstveni IMO broj.
Ratni bubnjevi odjekuju, stigle šokantne vijesti: ‘Mi smo de facto u ratu s Rusijom’
‘Nije ih briga’
U kolovozu su podaci sustava automatskog odašiljanja pokazali da Unity tvrdi kako plovi pod zastavom Lesota, koja je označena kao ‘lažna’. Inače, Lesoto je mala, kopnena afrička kraljevina koja, prema IMO-u, uopće nema službeni brodovni registar. Prema podacima tvrtke Windward AI, stvarni vlasnici 60 % brodova iz sjene i dalje su u biti nepoznati. Upravo su netransparentne vlasničke strukture te česte promjene imena i zastave postale obilježje ‘flote iz sjene’ kao načina izbjegavanja nadzora.
‘Izbačeni iz uglednih registara i prepušteni sve nekvalitetnijim alternativama, neki su brodovi sada došli do točke da ih jednostavno više nije briga’, kaže BBC-u Michelle Wiese Bockmann. ‘Unity je na svom posljednjem putovanju krajem listopada plovio kroz Sjeverno more prije nego što je ušao u Baltičko more i prošao pored Švedske i Estonije – to je bio trenutak kada smo ga i uočili. Do 6. studenoga bio je usidren izvan ruske luke Ust-Luga, gdje se i sada nalazi’, ističe analitičarka.
Tanker je ranije ove godine uvršten na sve duži popis sankcioniranih brodova Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, no, kao i mnogi drugi, nastavlja poslovati unatoč drugim poteškoćama. U siječnju je navodno potražio zaklon u La Mancheu nakon mehaničkog kvara tijekom oluje. U kolovozu iste godine navodno je zadržan u jednoj ruskoj luci zbog tehničkih problema i neisplaćenih plaća.
Veliki prihodi
Unity je samo jedan od stotina brodova kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija zabranili pristup uslugama i lukama, dok London i Bruxelles nastoje pojačati pritisak na Kremlj. Unatoč tome, ruski prihodi od prodaje sirove nafte i naftnih derivata u listopadu su iznosili 13,1 milijardu dolara, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) sa sjedištem u Parizu – iako je to 2,3 milijarde dolara manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Analiza Centra za istraživanje energije i čistog zraka pokazuje da tankeri iz ‘flote sjena’, bilo sankcionirani bilo sumnjivi, čine 62 % pomorskog izvoza ruske sirove nafte, pri čemu su Kina i Indija daleko najveći kupci, a slijede ih Turska i sama Europska unija. Dok političari govore o pooštravanju mjera, pripadnici mornarice i obalne straže upozoravaju da ovlasti neke države slabe što se dalje odmičete od njezine obale.
Pravo neškodljivog prolaska i dalje je temelj pomorskog prava, no brodovi bez državne pripadnosti tehnički nemaju pravo na njega. Zemlje poput Francuske, Finske i Estonije zadržavale su brodove, i to mogu učiniti kada postoji sumnja na kazneno djelo, no takve drastične mjere i dalje su prilično rijetke.
Orban ponovno šokirao Europu: ‘Ovo što se radi je suludo pa znate koliko smo već spalili?’
Rizik eskalacije
‘To je složen problem. Uz rusku prisutnost tik uz naše granice, rizik eskalacije prevelik je da bismo to činili redovito’, kaže komodor Ivo Värk. Kada su u svibnju pokušali presresti tanker bez zastave, Rusija je nakratko poslala borbeni zrakoplov, a od tada stalno drži dva ratna broda u Finskom zaljevu, naglašava Värk.
No dok Europa pojačava provjere, Michelle Wiese Bockmann iz Windward-a primjećuje nešto drugo. ‘Doslovno možete vidjeti kako međunarodni poredak zasnovan na pravilima propada kroz taktike ovih brodova koji zaobilaze sankcije. Mnogo je pitanja oko okoliša i sigurnosti, a u međuvremenu ‘flota iz sjena’ postaje još mračnija’, zaključuje analitičarka.
