Udruženje hrvatskih arhitekata, društva arhitekata te Hrvatska komora arhitekata uputili su zastupnicima Hrvatskog sabora, kao i županima, gradonačelnicima i načelnicima, pismo povodom prijedloga novog Zakona o prostornom uređenju. U njemu upozoravaju na niz ozbiljnih nedostataka koji bi, prema njihovoj stručnoj procjeni, mogli prouzročiti značajne prostorne, društvene i financijske štete za općine, gradove, županije i Republiku Hrvatsku.
Prvi problem koji ističu odnosi se na slabljenje nadležnosti lokalne i regionalne samouprave. Ključne odluke o planiranju prostora prema prijedlogu Zakona preuzelo bi središnje tijelo, a time bi se županijama, gradovima i općinama oduzele ovlasti koje su im zajamčene Ustavom i usklađene s europskom praksom te stručnim načelima prostornog uređenja.
Drugi veliki nedostatak odnosi se na mogućnost gradnje protivno važećim prostornim planovima, bez javne i demokratske procedure. Površine predviđene za sunčane elektrane i priuštivo stanovanje mogle bi se realizirati izravno temeljem Zakona, čak i kada nisu usklađene s lokalnim planovima. Time bi se zajednici onemogućilo sudjelovanje u donošenju odluka o prostoru u kojem živi.
Problematično priuštivo stanovanje
U okviru ove dvije ključne primjedbe posebno se izdvaja problematična odredba kojom se omogućuje gradnja priuštivog stanovanja izravno temeljem Zakona, čak i kada je to u potpunoj suprotnosti s prostornim planom. Predviđeno je da se takva gradnja može odvijati i u poslovnim te proizvodnim zonama izdvojenima izvan naselja, kao i na poljoprivrednim i šumskim zemljištima. Arhitekti upozoravaju da takvo izdvajanje „priuštivog stanovanja“ predstavlja oblik getoizacije stanovnika te stvara obvezu cjelovitog infrastrukturnog i društvenog opremanja tih novostvorenih zona — od škola i parkova do javnih sadržaja.
Planerski i stručno ocjenjuju da je riječ o potpuno neprimjerenoj i za prostor izrazito štetnoj ideji, jer omogućuje stihijsku gradnju bez sagledavanja potreba, mogućnosti i opravdanosti. Upozoravaju i da bi izgradnja stanova u trenutačno planiranim poslovnim i proizvodnim zonama predstavljala nepotrebnu potrošnju prostora koji je godinama rezerviran za gospodarski razvoj jedinica lokalne samouprave. Ističu i kako već sada postoji više nego dovoljno građevinskih područja naselja predviđenih za buduće stanovanje, što dodatno dovodi u pitanje opravdanost ove zakonske odredbe.
U konačnici, arhitekti postavljaju i ključno društveno pitanje: zaslužuju li oni kojima je potrebno priuštivo stanovanje da budu izdvojeni iz postojećih naselja, koja su već opremljena svim sadržajima potrebnima za kvalitetan život, rad i boravak? Ili je takvo izdvajanje zapravo oblik prostorne diskriminacije i udaljavanja pojedinih skupina iz zajednice?
Pravni vakum i prostorni kaos
Arhitekti također upozoravaju da bi prijedlog Zakona doveo do ukidanja svih postojećih prostornih planova u roku od pet godina, kao i onih koji su trenutno u izradi. Time bi prestala vrijediti i cijela serija planova „nove generacije“ u koje je u protekle dvije godine uloženo više od 17 milijuna eura javnih sredstava.
Nadalje, smatraju kako bi takva odredba stvorila ozbiljan pravni vakum i prostorni kaos. U Hrvatskoj postoji više od tri i pol tisuće prostornih planova, a stručnjaci procjenjuju da je nerealno u tako kratkom roku izraditi i usvojiti novu plansku dokumentaciju. Posljedica bi bila stanje u kojem bi zemlja ostala bez važećih prostornih planova.
Konačno, upozorava se i na degradaciju hrvatskih gradova i naselja. Predloženim Zakonom potiskuje se i obezvrjeđuje urbanističko planiranje, čime se ugrožava višedesetljetna urbanistička tradicija koja je omogućavala kvalitetno planiranje prostora za škole, vrtiće, parkove, ulice i druge ključne javne sadržaje. Cijelo priopćenje možete naći na ovoj poveznici: https://www.arhitekti-hka.hr/files/file/vijesti/2025/UHAdopisZPU.pdf.
