Jedan pritisak tipkovnice je dovoljan da uništi. Napredak tehnologije doveo je do toga da možemo ušetati u restoran i platiti račun s mobitelom ili da naša prijateljica koji živi na drugom dijelu zemaljske kugle može dobiti istog časa našu poruku koju smo joj poslali iz tramvaja. A opet s dobrim ide i zlo. Hakiranje, virusi, krađa podataka ili pak zloupotreba vrebaju podjednako građane, baš kao i institucije.
Upravo je to pridonijelo tome da se sve veća važnost pridodaje borbi protiv toga. Presudnu ulogu u tome imaju upravo vještaci za digitalnu forenziku.
Što rade digitalni vještaci i koliko su upravo važni, odlučili smo odgovore na ta i druga pitanja potražiti kod Mateja Pavelića, mag.crim. koji radi kao vještak za digitalnu forenziku u Službi za digitalnu forenziku Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”. Njegove odgovore prenosimo u cijelosti.
1. Kako ste postali vještak?
Moja karijera u području digitalne forenzike započela je na razini policijske uprave, na radnom mjestu policijskog službenika linije rada kibernetičke sigurnosti, na poslovima digitalne forenzike. Zahvaljujući rukovodstvu linije rada u sjedištu završio sam brojne treninge i osposobljavanja za poslove digitalne forenzike, a nakon nekog vremena počeo sam predavati i održavati treninge na razini Ministarstva unutarnjih poslova, na Sveučilištu u Zagrebu i nacionalnim veleučilištima te institucijama Europske unije.
Nakon višegodišnjeg rada na spomenutim poslovima odlučio sam se na korak dalje te se prijavio za radno mjesto vještaka u Službi za digitalnu forenziku Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”. Uslijedilo je kontinuirano stručno osposobljavanje za vještaka kroz forenzične edukacije, treninge i specijaliziranu obuku, kao i provedbu testova kompetencije, a sve u svrhu održavanja visoke razine kompetentnosti u obavljanju poslova digitalnog vještačenja.
2. Što točno radi vještak za digitalnu forenziku i zašto je to danas toliko važno?
Vještak za digitalnu forenziku Centra postupa po nalozima sudova, državnog odvjetništva i zahtjevima policije u donošenju savjesnog, nepristranog i stručnog mišljenja, a s ciljem utvrđivanja određenih činjenica u postupku. Vještak u takvim postupcima ne zastupa niti jednu stranku, već objektivno i nepristrano donosi stručno mišljenje vezano za kontekst digitalnog traga u zasebnim postupcima ili radnjama. Također po zahtjevu nadležnih tijela može sudjelovati u radu na terenu kada za to postoje opravdani razlozi. Vještak osigurava i provodi zakonito i stručno postupanje s uređajima nositeljima digitalnih zapisa, izdvajanje i interpretaciju podataka poštujući pravila struke.
Uzimajući u obzir da se svaki građanin u prosjeku koristi najmanje jednim računalom i mobilnim uređajem, USB stickom ili kakvim drugim medijem za pohranu podataka te posjeduje „smart“ i IoT uređaje, lako se da zaključiti da na svim tim uređajima svjesno i nesvjesno kreira nezamislivu količinu digitalnih zapisa (sistemski zapisi, medijske datoteke, korespondencija i sl.), kojima se stručnom analizom može potvrditi ili opovrgnuti određena premisa u postupku. Osim u svrhu pribavljanja dokaza, nalaz vještaka može dati jedan od odgovora na zlatna pitanja kriminalistike ili biti komponenta zatvorenog kruga indicija u kriminalističkom istraživanju. Bez uključivanja digitalne forenzike u takve postupke bilo bi nemoguće doći do nekih odgovora koji mogu biti ključni u provođenju postupaka.
3. Možete li stvarno vratiti izbrisane podatke? Koliko često vam lozinke otežavaju posao?
Prije odgovora na ovo pitanje potrebno je razjasniti pojam „izbrisanog podatka“. Često je zastupljeno mišljenje da se brisanjem datoteke, poruke ili kakvog drugog digitalnog zapisa sav sadržaj i podaci o postojanju takvog zapisa trajno brišu iz memorije uređaja. Međutim, najčešći scenarij je takav da se brisanjem digitalnog zapisa prostor koji je zauzimala određena datoteka samo označi kao dostupan za snimanje novih podataka. U takvim slučajevima, primjenom forenzičnih metoda najčešće se provodi oporavak (iščitavanje) postojećeg zapisa te se ne radi o “magičnom” vraćanju izbrisanog sadržaja. To bi predstavljalo pojednostavljeni prikaz jedne od osnovnih mogućnosti „vraćanja“ izbrisanog podatka. Postupci digitalne forenzike kontinuirano se nadograđuju, prilagođavajući se izazovima poput oštećenih medija za pohranu podataka, pojave novih načina zapisivanja i novih vrsta medija za pohranu podataka.
Enkripcija i lozinke nisu kontekstualno izravno vezane za oporavak podataka. Kriptirani sadržaji u određenoj mjeri otežavaju akviziciju i analizu podataka te predstavljaju svakodnevne izazove u digitalnoj forenzici. Logična je tendencija korisnika da privatne podatke pohranjene na vlastitim uređajima zaštiti korištenjem lozinki i različitih metoda enkripcije. Primjenom stručnih znanja, forenzičnih alata, a katkad i domišljatosti, većina takvih izazova uspješno se savlada pri provedbi postupaka digitalne forenzike.
4. Koliko je važna digitalna forenzika u Hrvatskoj?
Digitalna forenzika zasigurno je prepoznata kao bitan čimbenik, kako u privatnoj i gospodarskoj, tako i u nacionalnoj sferi. U privatnom i gospodarskom sektoru najčešći su zahtjevi za oporavkom podataka na neispravnim uređajima, odnosno u strogo forenzičnom smislu, pribavljanje i prezentiranje inicijalnih „dokaza“ kod podnošenja kaznenih prijava. Mnogi gospodarski subjekti sistematizirali su radna mjesta za CISO eksperte (stručnjake i specijaliste za informacijsku sigurnost), čija pod-domena rada najčešće obuhvaća i digitalnu forenziku. Također, sukladno zahtjevima poslovanja sistematizirali su i zasebne službe za kibernetičku (informacijsku) sigurnost.
Na nacionalnoj razni, unutar ministarstava i agencija, također su sistematizirani odjeli i zasebne ustrojstvene jedinice koje se bave informacijskom sigurnošću i digitalnom forenzikom. Razina svijesti o značaju digitalne forenzike na nacionalnoj razini implicitno se očituje i u Nacionalnoj strategiji kibernetičke sigurnosti i akcijskom planu kojima Republika Hrvatska nastoji sustavno i sveobuhvatno planirati najvažnije aktivnosti u svrhu zaštite svih korisnika suvremenih elektroničkih usluga, kako u javnom i gospodarskom sektoru, tako i u građanstvu u cjelini.
5. Što bi građani trebali znati o sigurnosti svojih digitalnih i osobnih podataka?
Svatko je odgovoran, ili bi trebao biti odgovoran, za digitalne podatke kojima raspolaže, kao i vlastitom digitalnom tragu koji ostavlja na internetu. Ponekad već i samo posjedovanje zabranjenog sadržaja na uređaju predstavlja biće kaznenog djela. Nadalje, razvoj mogućnosti koje nam omogućava suvremena tehnologija također predstavlja pogodno područje za počinjenje brojnih kaznenih djela. Najčešće se u pozadini nalazi “social engeneering“ i lakovjernost potencijalnih žrtava. Ponude za laku zaradu putem online mjenjačnica kriptovaluta i razne domišljatosti prevaranata često „olakšaju“ nekoga za pozamašne novčane iznose u vrijednosti jednog novog vozila, a nerijetko i nekretnina, s vrlo malom šansom da će im novac ikada biti vraćen.
Kada bi vam na ulici prišla nepoznata, atraktivna osoba u odijelu i zatražila vas 5000,00 eura uz obećanje da će vam za mjesec dana dati dvostruki iznos, zasigurno na to ne biste pristali. Međutim, upravo to činite na “atraktivnoj” (lažnoj) internet stranici za investicije u kriptovalute. Isto pitanje moguće je postaviti i u odnosu na ustupanje osobnih podataka nepoznatim osobama, a najčešće se radi o brojevima bankovnih kartica, slikama osobnih iskaznica te autorizacijskim kodovima za internet i mobilno bankarstvo.
Slijedom navedenog, vidljivo je da su se žrtve ovih specifičnih djela najčešće vlastitim propustom dovele u situaciju da budu oštećene. Jednostavni savjet bio bi da svaku sumnjivu situaciju na internetu ili društvenim mrežama vizualizirate kroz stvarnu osobu na ulici i zapitajte se kada i pod kojim uvjetima bi joj bili spremni ustupiti svoju osobnu iskaznicu, bankovnu kraticu, pristup internet i mobilnom bankarstvu ili dati joj svoju životnu ušteđevinu? Podizanje nacionalne svijesti o kibernetičkoj sigurnosti zasigurno bi smanjio udio žrtava kaznenih djela prijevara i drugih kaznenih djela koja se odvijaju u virtualnom svijetu.
6. Je li bilo primjera gdje je digitalna forenzika bila presudna u rješavanju slučaja?
Kao što sam i ranije spomenuo, samo posjedovanje digitalnog podatka može biti biće određenog kaznenog djela (npr. dječja pornografija), a time je i pronalazak takvog podatka na uređaju korisnika presudna komponenta u kaznenom postupku. Digitalna forenzika praktički je neizostavan postupak u obradi bilo koje grane kriminaliteta, bilo da se radi o pribavljanju konkretnih dokaza u kaznenom postupku ili indicija u kriminalističkom istraživanju. Slijedom navedenog, u brojnim je slučajevima rezultat provedbe digitalne forenzike bio od presudnog značaja u rješavanju kaznenih djela, predstavljao bitnu komponentu u stvaranju zatvorenog kruga indicija u kriminalističkim istraživanjima i dao odgovore na pojedina zlatna pitanja kriminalistike, rekao nam je Matej Pavelić.
