Uputio sam papi Lavu XIV. poziv da posjeti Hrvatsku i vjerujem da će doći, rekao je predsjednik Zoran Milanović nakon što je nedavno posjetio Vatikan, gdje ga je novi papa primio u prvi posjet. S Milanovićem su bili članovi njegove obitelji, odnosno supruga Sanja Musić Milanović, ali i gotovo cijeli kabinet, tj. svi koji su stali u državni Vladin avion. Nakon susreta, Milanović je objasnio kako je papa reagirao na poziv: “Reagirao je dobro, a njegov prethodnik nije bio u Hrvatskoj. Mislim da će on doći u Hrvatsku, ali to je papa, nije to regrutacija za talent show. Neće nitko čuti od pape da govori ‘dolazim, nema frke’.
Ali mislim da će doći”, rekao je Milanović, iako je okupljene novinare upozorio da se tu o datumima ne može govoriti. Ipak, njegovi ljudi misle da bi, ako do posjeta dođe, to moglo biti krajem 2027. ili početkom 2028. godine, ako sve bude u redu. Prije toga, smatraju, nije realno, a tako misle i naši izvori s Kaptola. No nije nemoguće da ovaj papa, za razliku od pape Franje, posjeti Hrvatsku, prije svega zato što najviši predstavnik Vatikana još od početka dvijetisućitih godina nije bio u Hrvatskoj. A Milanović se nada i da bi se to moglo dogoditi baš u vrijeme kampanje za iduće parlamentarne izbore, koji bi se redovno trebali održati u proljeće 2028. godine.
Ako bi se Milanović tada upustio u novu veliku avanturu kandidature za premijera, kao što je pokušao 2024. godine, papa Lav bio bi mu najbolji mogući predizborni adut da, osim ljevice, dobije i glasove centra te dijela desnice. Planira taj posjet, ako se dogodi, pripisati sebi i svojoj međunarodnoj aktivnosti i utjecaju, iako je jasno da je Vatikan povezan s hrvatskom crkvenom nomenklaturom, a sigurno ne s Pantovčakom.
Politički maneken
Ali bio bi to za Milanovića odličan marketinški trik da papa dođe baš kad se Hrvatska priprema za nove izbore. Poznato je da, prema Ustavu, predsjednik može biti izabran u maksimalno dva mandata. Stoga bi za njega papa Lav bio odličan “politički maneken” za izbore 2028. No kakve su realne šanse da papa Lav dođe? Njegov je pontifikat počeo 18. svibnja ove godine i dosad još nije krenuo na međunarodna putovanja. Njegov prethodnik, papa Franjo, bio je poznat upravo po tome što je puno putovao, čak i kad ga je zdravlje gotovo potpuno napustilo.
On je na čelo Crkve izabran 2013. godine, a samo nekoliko mjeseci nakon početka pontifikata posjetio je Brazil, gdje je prisustvovao manifestaciji Svjetski dan mladih u Rio de Janeiru. Potom je vrlo brzo otišao u Moldaviju. Bio je poznat kao “papa socijalist” koji je bio snažno socijalno osviješten, a Moldavija je izabrana kao država koja se tada borila sa siromaštvom, iako je praktički u srcu Europe. Gledajući iz današnje perspektive, bila je to i podrška jednoj od država na granici s Rusijom, odnosno na zapadnom dijelu Europe. Bio je odmah tada i Južnom Sudanu, pa u Turskoj, SAD-u i tako dalje.
Ukupno je bio na četrdeset i jednom inozemnom putovanju, a na nekima je spajao po nekoliko država pa je broj država koje je posjetio znatno veći. Kad je riječ o novom papi, on tek kreće na svoje prvo putovanje, upravo krajem studenoga, i to u Tursku, kako bi obilježio 1700. godišnjicu sabora u Niceji. Riječ je o obljetnici Prvog nicejskog sabora koji je ujedno bio i prvi ekumenski crkveni sabor. Odmah zatim, u istom ciklusu putovanja, ide u Libanon, no zasad nema javno potvrđenih budućih međunarodnih putovanja.
Poseban senzibilitet
Iz toga se može pretpostaviti da će papa Lav u svom pontifikatu ići na manje međunarodnih putovanja od pape Franje, a time se smanjuje i mogućnost da u dogledno vrijeme posjeti Hrvatsku.
Zasad je poznato da je Lav XIV. najavio, to jest potvrdio, da će posjetiti Argentinu, jer je to rekao tijekom susreta s predsjednikom Argentine Javierom Mileijem. Djelomično su zasad potvrđene i najave da bi u istom ciklusu mogao otići i u Urugvaj i Peru, o tome su govorili njegovi kardinali, a ne on osobno, no svakako analitičari kažu da ima smisla da se odluči za “turneju” po Latinskoj Americi u dogledno vrijeme, dakle možda tijekom 2026. godine.
Uz to, potvrđeno je da će, kao i njegovi prethodnici, ljetne odmore provoditi u Castel Gandolfu, i to je zasad praktički sve što se zna. No, s obzirom na to da je prije samo mjesec dana, 7. listopada, velik broj hrvatskih vjernika bio na hodočašću u Vatikanu, gdje im se papa obratio, a dječaka Petra Šarića i posebno pozdravio i zagrlio, čime su Hrvati u Vatikanu ostali oduševljeni, tumači se da on ima poseban senzibilitet za hrvatske vjernike. Primio je Hrvate u Vatikanu i uputio im poruku da su kršćanske vrijednosti oblikovale hrvatsku povijest i kulturu. Tom prigodom od njih je dobio poseban dar, te im je poručio da bi trebali promicati te kršćanske vrijednosti kako bi bili “kvasac mira” u svijetu. Događaj je obilježio pozdrav hodočasnika na hrvatskom jeziku, a sve je pratilo desetak tisuća oduševljenih hodočasnika.
Naravno, osim predsjednika Milanovića, papu Lava u Hrvatsku je pozvala i Hrvatska biskupska konferencija, čiji je predstavnik, kardinal Josip Bozanić, bio na konklavi i pri izboru novog pape u svibnju. Razgovarali smo s nekoliko stručnjaka za Vatikan koji procjenjuju kako je vjerojatnost da papa Lav doista dođe u našu zemlju – umjereno visoka. To je optimističan pogled osoba koje bi rado to doživjele, a iz kaptolskih su krugova. No datum još nije na dnevnom redu u Vatikanu.
Znak volje
Na plenarnom zasjedanju HBK-a u Zagrebu 22. listopada 2025. biskupi su “uputili pismo zahvale papi Lavu XIV. za susret prigodom nacionalnog hodočašća u Rim” i pritom ga pozvali da posjeti Hrvatsku. U toj su izjavi naglasili: “Sveti Oče, duboko zahvalni za Vašu blizinu i ljubav, te ponizno i ispunjeni nadom, pozivamo Vas da nâs i sve vjernike, kao i ljude dobre volje, obradujete svojim pohodom u našu zemlju.” Zasad, poziv uvelike ostaje na razini želje HBK-a, a ne na razini potvrde iz Vatikana ili Papinskog ureda.
Sumiramo: HBK je jasno izrazio želju i pozvao papu Lava XIV. da posjeti Hrvatsku — što povećava šanse za takav posjet — ali trenutno nema službenih podataka koji potvrđuju da je posjet dogovoren ili zakazan. Dakle, s crkvene strane u Hrvatskoj postoji signal volje, ali ne i konačna potvrda. Susret s hrvatskim hodočasnicima u Rimu svakako pokazuje crkvenu i pastoralnu povezanost, ali to nije isto što i najava državnog posjeta.
Predsjednik Zoran Milanović izjavio je da je dobio “dobar odgovor” od pape na poziv da posjeti Hrvatsku, te je izrazio vjeru da će se to dogoditi u idućim godinama: nema potvrde, ali Hrvatska je tradicionalno jedna od najvjernijih katoličkih zemalja u Europi, s jakim povijesnim i kulturnim vezama sa Svetom Stolicom, ima visoku razinu povjerenja u Crkvu i vjersku praksu u odnosu na susjedne zemlje, a Vatikan i Hrvatska jedno su drugome sidrište za odnose sa širim balkanskim i srednjoeuropskim prostorom. Novi papa zasad gradi imidž “pastira pomirenja i dijaloga” pa bi posjet zemlji s poslijeratnim iskustvom i čvrstim europskim identitetom bio pozitivno simboličan, a tome se nadaju i u Milanovićevu uredu nakon posjeta Vatikanu.
Dobar znak
Hrvatska politička scena danas je polarizirana, ali u biti stabilna i bez otvorenih sukoba s Crkvom. Milanovićev odnos s Crkvom nije uvijek bio topao, ali poziv papi Lavu XIV. i umjeren ton s obiju strana pokazuje pomirljivu dinamiku. Istodobno, HDZ ima bliske odnose s Crkvom, dok oporba uglavnom poštuje vjerske institucije, što znači da bi papin posjet imao nacionalni konsenzus i medijski pozitivan okvir.
Naime, Vatikan obično izbjegava posjete državama s akutnim političkim ili crkvenim sukobima, a Hrvatska to trenutačno nije. U tom smislu, teren za posjet bio bi vrlo povoljan, kažu naši sugovornici, nema prepreka ni kontroverzija koje bi papu odvraćale od ideje da posjeti praktično prvu susjednu katoličku državu na istoku Vatikana, odnosno Italije. Tomu se nadaju i u Milanovićevu uredu. Činjenica da je ekspresno primljen kod novog pape, i to s cijelim nizom suradnika, sugerira Lavov senzibilitet za potrebe hrvatskih katoličkih vjernika.
Papin ured zna da je Milanović pripadnik lijevog političkog spektra te da je ateist ili agnostik, svakako ne praktični vjernik, no svejedno se našao na popisu onih europskih državnika koji su imali priliku doći na audijenciju. To i na Pantovčaku i na Kaptolu smatraju vrlo dobrim znakom za Hrvatsku i nadaju se da bi naša zemlja mogla biti među prvih desetak koje bi Lav mogao posjetiti u iduće dvije godine, koliko se to može planirati kao realno, dogledno vrijeme. Potvrde za 2028. nema, ali vanjskopolitički analitičari i poznavatelji prilika smatraju da to postaje realno.
