Dvadeset i šest godina nakon NATO-ove intervencije, Kosovo i dalje obilježava događaje i osobe koje su obilježile njegov put prema slobodi i neovisnosti. Dana 24. ožujka 1999. NATO je započeo Operaciju Saveznička snaga, zračnu kampanju osmišljenu kako bi se srpske snage povukle s Kosova.
Posebno se obilježava 23. studenoga 1999., dan kada je Bill Clinton posjetio Kosovo. Tijekom obraćanja vojnicima, poručio je: “Zahvaljujući vama, zaustavili smo etničko čišćenje i imamo uspješnu vojnu misiju koja je sada briljantno izvršena.”
Dodao je i: “Imamo priliku, ne garanciju, već priliku, da radimo s ovim ljudima na izgradnji trajnog mira na Balkanu.” Clinton je tada pozvao narode na međusobni oprost, a u njegovoj pratnji bili su Madeleine Albright, general Wesley Clark, John Podesta, Sandy Berger i članovi Kongresa.
Kosovari ga obožavaju
Nakon 78 dana neprekidnih napada, operacija je završila 10. lipnja usvajanjem Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, čime je omogućeno povlačenje jugoslavenskih trupa i uspostava Misije privremene uprave UN-a. Cilj intervencije bio je zaustaviti etničko čišćenje koje je tijekom sukoba 1998.–1999. odnijelo više od 13.000 civilnih života.
U godinama koje su uslijedile, stanovnici Kosova nastavili su izražavati zahvalnost političarima i međunarodnim dužnosnicima koji su, prema njihovom mišljenju, bili ključni za njihovu slobodu – imenovanjem ulica, trgova, tvrtki, pa čak i djece po tim osobama.
Ostavština NATO-ove operacije i dalje je snažno prisutna. Kosovo je 17. veljače 2008. proglasilo neovisnost, a danas ga priznaje više od 100 država, među kojima su SAD i većina članica Europske unije. Srbija, Rusija i Kina i dalje odbijaju priznati kosovsku državnost.
Utjecaj međunarodnih aktera vidljiv je i u svakodnevici. Diljem zemlje nalaze se autoškole, trgovine, servisi i druge djelatnosti koje nose imena stranih dužnosnika. Primjerice, u Klini posluje vodoinstalaterska tvrtka “Klintoni”. U Prištini jedan od glavnih gradskih trgova nosi Clintonovo ime, a na njemu se uzdiže i njegov kip. U blizini se nalazi i trgovina odjećom “Hillary”, nazvana po Hillary Clinton, bivšoj prvoj dami i državnoj tajnici SAD-a.
Podigli mu kipove
Utjecaj stranih državnika vidljiv je i u Ferizaju, trećem po veličini grada na Kosovu, gdje Ulica generala Wesleyja Clarka vodi izravno do Trga Tonyja Blaira. Clark, bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi, zajedno s tadašnjim britanskim premijerom Blairom, odigrao je ključnu, proaktivnu ulogu tijekom rata na Kosovu 1998.–1999., što je i danas vidljivo u simbolima zahvalnosti postavljenima diljem zemlje.
U Prištini je prije pet godina svečano otkriven kip Madeleine Albright, tadašnje američke državne tajnice i jedne od najglasnijih zagovornica NATO-ove intervencije. Godinu dana kasnije glavni grad dobio je još jedan spomenik – onaj posvećen bivšem američkom senatoru Bobu Doleu, koji je predvodio američku delegaciju na Kosovu 1990. godine. Dole je taj posjet u jednoj objavi opisao kao „početak puta prema neovisnosti za narod Kosova“.
Osim trgova, kipova i ulica, zahvalnost se na Kosovu iskazuje i na osobniji način – kroz imena djece. Tijekom Clintonovog posljednjeg posjeta Tirani, bivši američki predsjednik izjavio je kako ga je iznenadio broj djece iz kosovskih obitelji koja nose njegovo ime, što svjedoči o trajnoj emocionalnoj vezi koju mnogi Kosovari osjećaju prema njemu i ostalim međunarodnim saveznicima.
Prema podacima Kosovske agencije za statistiku (ASK), na Kosovu živi 31 dječak imena Clinton, jedan Bill, tri djevojčice nazvane Hillary, četiri dječaka Tonibler te dva dječaka s imenom Clark – što ovu tradiciju zahvalnosti čini vidljivom i u svakodnevnom životu nove generacije.
