Arheološka istraživanja na lokalitetu Lokva na Biokovu otkrila su iznimno vrijedne nalaze koji povezuju ovo planinsko područje s dalekom prošlošću.
Na nadmorskoj visini od gotovo 1500 metara istražen je prapovijesni tumul u kojem je pronađen ukop pripadnika Cetinske kulturne skupine, datiran između 2410. i 2198. godine pr. Kr. Pokojnik je bio položen u zgrčenom položaju, s keramičkom posudom tipične cetinske ornamentike, što je iznimno važan trag koji potvrđuje da su transhumantni stočari i u prapovijesti koristili Biokovo kao ljetno pasište i komunikacijsku vezu zaleđa s obalom. Uz ovaj najstariji ukop pronađena su i dva znatno mlađa groba iz 14. stoljeća, što svjedoči o dugotrajnom korištenju i simboličkoj važnosti ovog mjesta kroz tisućljeća.
Ti rezultati poslužili su kao temelj za nastanak interdisciplinarnog međunarodnog projekta IceLink Sveučilišta u Zadru, kojeg vodi izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac, a financira Europska unija. Projekt istražuje povezanost prapovijesnih stočarskih zajednica, kasnosrednjovjekovnog života na planini i specifične tradicije vađenja leda iz biokovskih ledenica, prakse koja je opstala sve do 20. stoljeća.
Ekperimentalna arheologija
Poseban segment istraživanja na Lokvi proizlazi iz eksperimentalne arheologije, metode koja omogućuje rekonstrukciju prošlosti praktičnim radom na terenu. Studenti i profesori Sveučilišta u Zadru tako su, uz znanstvena istraživanja, obnavljali tumule upravo onakvima kakvi su bili u vrijeme nastanka, kamenom po kamen, istim tehnikama kakvima su se služili prapovijesni graditelji, piše Rade Popadić s Dalmacije danas.
Lokalitet Lokva ključna je točka u razumijevanju kontinuiteta ljudskog djelovanja na Biokovu, od prapovijesnih stočara i njihovih tumula, preko srednjovjekovnih ukopa, pa sve do ledara i modernih istraživača. Ovaj jedinstveni spoj arheologije, geomorfologije i eksperimentalnih metoda otkriva slojevitu i fascinantnu priču koja će gledatelje uvesti u svijet prošlosti smješten u samom srcu biokovskog krša.
J.T.
