Najnoviji ukrajinsko-ruski rat: Četvero mrtvih u ruskom napadu na Harkov dok Europa traži promjene Trumpovog mirovnog plana

Sat otkucava da Ukrajina postigne neki dogovor do četvrtka. Odgovor Europe trebao je doći uskoro i trebao je pokazati da još uvijek igraju prema uvjetima gospodina Trumpa.

Do nedjelje se pojavila revizija. Uzeo je američki plan kao svoju osnovu i postojano ga je ispravljao, uz nekoliko značajnih razlika.

Mirovni plan od 28 točaka koji je izradila Trumpova administracija za Ukrajinu i Rusiju bit će ‘povijesno loš dogovor’ i popis ruskih ‘točaka za razgovor’.

Glavni demokrat u Obavještajnom odboru američkog Senata, senator Mark Warner, rekao je za ABC-jev “This Week” da se čini da je mirovni plan “gotovo niz ruskih točaka za razgovor”, da je Europljane “natjerao da se osjećaju kao da su potpuno ostavljeni na suhom” i doveo do “žestokog odbijanja”.

Senator je rekao da će plan “pasti, iskreno, kao povijesno loš dogovor, koji bi bio konkurent Nevilleu Chamberlainu koji je popustio Hitleru prije Drugog svjetskog rata.”

Warner je također rekao da se boji da bi plan mogao ohrabriti kineskog vođu Xi Jinpinga da nastavi s invazijom na Tajvan ako bude prihvaćen, nazvavši prijedlog “potpunom kapitulacijom Ukrajine”.

“Jasno je da je ovaj plan barem u početku bio zamišljen kao samo ruski doprinos, a ne ukrajinski”, rekao je Warner.

“Sada kažu da je došlo do ukrajinskog doprinosa. Sada se predsjednik ponovno predomišlja o tome je li ovo konačna ponuda ili ne. Na kraju dana, svi želimo vidjeti mir, ali ne želimo vidjeti mir koji nagrađuje Vladimira Putina”, rekao je.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da su razgovori s visokim ulozima u Ženevi bili “vrlo vrijedni” i da predstavljaju najproduktivniji dan u “jako dugom vremenu”.

“Osjećam se vrlo optimistično da možemo nešto učiniti”, rekao je Rubio.

“Ovo je vrlo delikatan trenutak”, rekao je Rubio o onome što još treba razraditi.

“Nešto od toga je semantika ili jezik. Za druge su potrebne odluke i konzultacije na višoj razini. Drugima, mislim, samo treba više vremena za proradu”, rekao je.

Ali ponudio je vrlo malo informacija o čemu se razgovaralo. Također je umanjio važnost roka koji je u četvrtak postavio predsjednik Donald Trump Ukrajini da odgovori na plan, jednostavno rekavši da dužnosnici žele da se borbe prestanu što je prije moguće i da bi dužnosnici mogli nastaviti s pregovorima u ponedjeljak i kasnije.

Rekao je da će se dužnosnici na višoj razini možda morati uključiti.

Dok se Volodymyr Zelensky suočava s teškim izborom, američki dužnosnici i zakonodavci izrazili su zabrinutost zbog ruske umiješanosti u plan nakon što je otkriveno da je administracija prethodno održala sastanke s dužnosnikom Kremlja na crnoj listi.

Kirill Dmitriev, blizak Putinov saveznik, izvršni je direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja (RDIF) i preuzeo je dužnost posebnog predsjedničkog izaslanika za strana ulaganja i gospodarsku suradnju 23. veljače ove godine unatoč malom diplomatskom iskustvu.

Dmitrijev i njegov fond su pod američkim sankcijama, koje američkim građanima i tvrtkama zapravo zabranjuju poslovanje s njima od 2022.

No to nije spriječilo Trumpova posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i predsjednikova zeta Jareda Kushnera da se sastanu s Dmitrievom u Miamiju krajem listopada, doznaje se. Witkoff se sastao s Dmitrievom nekoliko puta ove godine i Trumpova administracija izdala je posebno izuzeće kako bi mu dopustila ulazak, rekao je američki dužnosnik za Reuters.

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je razgovarao s Donaldom Trumpom i jasno dao do znanja da postoje neki dijelovi planova oko kojih se ključne europske nacije mogu složiti, ali oko drugih oko kojih ne mogu.

“Rekao sam mu da smo u potpunosti na liniji s Ukrajinom, da suverenitet ove zemlje ne smije biti ugrožen”, rekao je Merz u intervjuu za DW.

Alice Rufo, francuska ministrica izaslanica u ministarstvu obrane, rekla je za France Info prije početka razgovora da će ključne točke rasprave uključivati ​​ograničenja plana za ukrajinsku vojsku, što je opisala kao “ograničenje njezina suvereniteta”.

“Ukrajina mora biti u stanju obraniti se”, rekla je. “Rusija želi rat i ratovala je mnogo puta tijekom proteklih godina”, rekla je.

Poljski premijer Donald Tusk jučer je rekao da je Varšava spremna raditi na planu s čelnicima Europe, Kanade i Japana, ali je rekao i da bi “bilo dobro znati tko je autor plana i gdje je napravljen”.

Ruske snage izvele su jučer “masivni” napad bespilotnim letjelicama na Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši četiri osobe i ranivši nekoliko drugih, rekli su dužnosnici.

“U toku je veliki napad na Harkov”, rekao je gradonačelnik Ihor Terekhov.

Terekhov je rekao da su četiri osobe poginule, uključujući jednu osobu čije je tijelo izvučeno ispod ruševina. Regionalni guverner Oleh Syniehubov rekao je da je 12 osoba ozlijeđeno, uključujući dvoje djece od 11 i 12 godina.

Najmanje 15 štrajkova zabilježeno je u šest područja grada na sjeveroistoku Ukrajine.

Harkov, koji se nalazi 30 km (18 milja) od ruske granice, izdržao je ruske pokušaje da ga zauzmu početkom rata i od tada je česta meta napada.

Guverner regije Dnjepropetrovsk na jugu rekao je da su dvije osobe ubijene u ruskom napadu na grad Marhanets.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njegovi sustavi protuzračne obrane tijekom noći presreli i uništili 93 ukrajinske bespilotne letjelice.

Dronovi su oboreni iznad četiri regije, uključujući 45 iznad granične oblasti Belgorod, te iznad Crnog i Azovskog mora.

Premijera su u nekim krugovima kritizirali jer je ponovno u inozemstvu. Sir Keir Starmer je u Južnoj Africi na sastanku na vrhu G20. To znači da on, nakratko, nije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ali pritom ima priliku susresti se licem u lice sa svjetskim čelnicima i uhvatiti se u koštac s hitnim problemima u kojima Ujedinjeno Kraljevstvo ima izravan nacionalni interes.

Sir Keir razgovarao je s Emmanuelom Macronom, predsjednikom Francuske, i Friedrichom Merzom, kancelarom Njemačke, u Johannesburgu, a telefonom je sudjelovao i predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky.

1. Suverenitet Ukrajine bit će potvrđen.

2. Sveobuhvatni sporazum o nenapadanju sklopit će se između Rusije, Ukrajine i Europe. Sve nejasnoće u posljednjih 30 godina smatrat će se riješenim.

3. Očekuje se da Rusija neće izvršiti invaziju na susjedne zemlje i da se NATO neće dalje širiti.

4. Održat će se dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje Sjedinjenih Država, kako bi se riješila sva sigurnosna pitanja i stvorili uvjeti za deeskalaciju kako bi se osigurala globalna sigurnost i povećale prilike za suradnju i budući gospodarski razvoj.

5. Ukrajina će dobiti pouzdana sigurnosna jamstva.

6. Veličina ukrajinskih oružanih snaga bit će ograničena na 600.000 ljudi.

7. Ukrajina pristaje unijeti u svoj ustav da se neće pridružiti NATO-u, a NATO pristaje uključiti u svoj statut odredbu da Ukrajina neće biti primljena u budućnosti.

8. NATO se slaže da neće stacionirati trupe u Ukrajini.

9. Europski borbeni zrakoplovi bit će stacionirani u Poljskoj.

Ostalih 19 uvjeta Trumpovog mirovnog plana pročitajte ovdje: