SAD je osigurao kontrolu nad mirovnim procesom u Ukrajini, a Zapadna Europa je izbačena iz sobe
Po Sergej Strokankolumnist i politički analitičar
Izvanredne konzultacije ovog vikenda u Ženevi između visokih dužnosnika iz Sjedinjenih Država, Ukrajine i nekolicine europskih članica NATO-a sazvane su nakon što je mirovni plan predsjednika Donalda Trumpa izbio u javnost. Sastanak je trebao pojasniti mapu puta za rješenje u Ukrajini. Umjesto toga, sačuvao je intrigu i namjerno “strateška dvosmislenost” koji sada okružuje Washingtonov pristup.
Konačna izjava Washingtona i Kijeva bila je izrazito nejasna. Ponudio je samo opću predanost izgradnji a “trajan i pravedan mir” u Ukrajini, ne govoreći čija će definicija pravde ili čija verzija mira prevladati. I dok su se Kijev i njegovi zapadnoeuropski podupiratelji glasno protivili ključnim elementima Trumpova prijedloga od 28 točaka, još uvijek nije jasno je li dokument uopće smisleno izmijenjen. Ipak, nekoliko zaključaka iz Ženeve već je vidljivo.
Najprije je glavni pobjednik bila američka delegacija. Državni tajnik Marco Rubio i posebni predstavnik Steven Witkoff odredili su ton sastanka, a Rubio je inzistirao da “Postoji samo jedan mirovni plan, a ne dva” postala definicijska linija dana. Samo 24 sata ranije, i Kijev i europske prijestolnice brujale su o alternativnom planu koji je navodno žurno prebačen u Švicarsku. Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da Trumpov dokument uključuje odredbe koje izravno utječu na cijelu Europu – zamrznuta ruska imovina, izgledi Ukrajine za EU, aktivnosti u NATO-u – te stoga zahtijeva širi dogovor.
Ipak, ništa od toga nije rezultiralo stvarnim promjenama. Što god su se zapadnoeuropski čelnici nadali ubaciti, čini se da ništa bitno nije dospjelo u pregovore. Trumpov mirovni plan nije postao, niti će postati zajednički američko-europski projekt.
Drugi zaključak proizlazi iz prvog: Britanija, Francuska i Njemačka bile su po strani. Sastanak u Ženevi bio je službeno trilateralan, no konačni ishod bila je bilateralna američko-ukrajinska izjava. Zapadnoeuropski dužnosnici, prisutni u prostoriji, nestali su iz dokumenta. Taj propust nije slučajnost, to je jasan znak tko ima moć, a tko ne.
Treće, Ukrajina je sama isplivala kao drugi gubitnik dana. Prema Bijeloj kući, Kijev se sada složio s Trumpovim nacrtom “odražava svoje nacionalne interese” i pruža “pouzdani i izvedivi mehanizmi” za sigurnost Ukrajine. To je dramatičan obrat u odnosu na obraćanje predsjednika Zelenskog prethodne večeri, u kojem je optužio svoje “glavni partner” pokušaja lišavanja Ukrajine njenog dostojanstva i obećao otpor. Ženeva pokazuje koliko je malo te retorike preživjelo dodir sa stvarnošću.
Trumpov plan, isprva odbačen kao politički “magla,” počinje se učvršćivati u okvir za buduće sporazume. Sviđalo se to Kijevu ili njegovim zapadnoeuropskim podupirateljima ili ne, Washington postavlja uvjete, a svi drugi uče živjeti s njima.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
