Kada će se i kako rušiti Vjesnikov neboder u Zagrebu? Je li najizglednije rušenje kontroliranom eksplozijom? Što bi se trebalo graditi na njegovom mjestu? Detaljnije o dotičnoj problematici bilo je govora u emisiji U mreži Prvog. Gosti emisije bili su državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić, profesor Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i arhitekt Otto Barić.
Podsjetimo, jučer je potvrđeno da Zagreb ostaje bez dijela svoje prepoznatljive vizure, Vjesnikovog nebodera. Zbog požara je ozbiljno oštećen, narušena mu je statika i prema preporuci stručnjaka treba se srušiti što prije. Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine napominje kako su jučer održani prvi sastanci s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo te s djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova i državnog odvjetništva. “Na tom sastanku Hrvatski centar za potresno inženjerstvo predstavio nam je izvješće koje smo iščekivali u proteklih tjedan dana”, naveo je.
Glavinić navodi kako su ispitivanja i monitoring nedvojbeno pokazali da je konstrukcija značajno oštećena. “Izvješće koje je objavljeno pokazuje da je konstrukcija u značajnoj mjeri oštećena. Rezultat je to proteklih tjedan dana ispitivanja, uspostavljenog monitoringa koje je HCPJ uspostavio nad samom konstrukcijom nebodera, provedena su isto tako i dodatna ispitivanja i ona su pokazala da su i određeni stupovi oštećeni”, pojašnjava te ističe da je potrebno pristupiti uklanjanju samog nebodera, zbog niza pokazatelja. “Fotografije iz unutrašnjosti nebodera pokazuju određene pukotine. Sama armatura više nije efikasna, ispitivanja su pokazala i da je čvrstoća betona isto tako oslabila i sve su to pokazatelji da je potrebno provesti uklanjanje same konstrukcije nebodera”, rekao je.
Dvije metode uklanjanja
Apostrofira kako postoje dvije metodologije uklanjanja. “Razgovarali smo s Rudarsko-geološkim naftnim fakultetom o metodologiji uklanjanja. Mogla bi biti na dva načina, mehaničkim ili miniranjem. Upravo smo zbog toga razgovarali s Rudarskim fakultetom da vidimo na koji način bi i kako se provela metoda miniranja. Jedna je da bi se neboder urušio sam u sebe. Druga metoda je obaranjem u stranu na kojem to, naravno, struka i njihova projektna dokumentacija pokaže da bi na tom dijelu bilo nekako najjednostavnije za provesti”, pojašnjava.
Napominje, rušenje u smjeru prema Savskoj ulici, kao najsigurnije rješenje. “Na temelju jučerašnjeg razgovora nekakve naznake su kako bi se išlo u smjeru obaranja. Bilo bi na smjeru prema Savskoj ulici. S istočne strane imamo određene anekse, a na ovoj strani prema Savskoj je određeno dvorište na kojem bi bilo najmanje opasno, odnosno najsigurnije izvesti samo obaranje nebodera”, naveo je.
Dobrilović: Miniranje kao najbrža opcija
Profesor Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu ističe da postoji više metoda rušenja te da odabir ovisi o stanju konstrukcije i okolini. “Postoji više metoda koje se mogu primijeniti. Koja će se metoda koristiti ovisi o samoj građevini, njezinoj statici, stupnju oštećenosti te okolini u kojoj se nalazi”, rekao je Dobrilović.
Navodi kako se razmatra i mogućnost rušenja rotacijom, no potrebni su dodatni izvidi. ” Trenutačno imamo određene smjernice vezane uz rušenje rotacijom. Moramo otići na lokaciju i pregledati sve detalje, slobodan prostor, izvedbu konstrukcije i tek tada možemo procijeniti što je izvedivo”, kazao je. Govoreći o prednostima miniranja, ističe brzinu i kontrolu zahvata. “Kod rušenja miniranjem, glavna prednost je brzina. Miniraju se samo statički nosivi elementi u točno određenom prostornom i vremenskom rasporedu, čime se kontrolira smjer i količina pada”, objašnjava.
Dodaje kako su pripreme za miniranje kraće nego kod strojnog rušenja. “Sam trenutak rušenja ima svoju posebnost jer se koristi eksploziv, koji je naš alat, ali je i destruktivan – on izbija nosive elemente. To donosi buku, prašinu, a sam pad može biti spektakularan. No samo neposredno rušenje traje svega nekoliko desetaka sekundi”, zaključuje.
