Zgrada Vjesnika teško oštećena u velikom požaru postala je središnja tema stručnih rasprava i javne zabrinutosti nakon što su preliminarni uvidi pokazali ozbiljna statička oštećenja.
Dok službe civilne zaštite i građevinski stručnjaci provode detaljne procjene, rasprava se paralelno rasplamsala i na društvenim mrežama, gdje korisnici komentiraju razmjere štete, moguće uzroke pukotina i sposobnost konstrukcije da izdrži opterećenja nakon požara.
Na Redditu su korisnici isprva reagirali humorom, ali ubrzo se ton pretvorio u ozbiljnu tehničku raspravu. Jedan je korisnik, iznenađen razmjerima štete, napisao da je „veoma iznenađen štetom koju vatra može napraviti strukturi zgrade“.
Izgleda da je Vjesnik ipak zreo za rušenje
byu/Puzzled-Trouble2883 inhrvatska
Potres kao problem?
Drugi su pokušali objasniti stanje konstrukcije podsjećajući da je Vjesnik projektiran pedesetih godina prošlog stoljeća. Jedan komentar navodi da je „moguće da su prve pukotine od potresa još, a sad se raširile“, te da zgrada „nema armature dovoljno za današnje standarde, a same betonske ploče su pretanke“.
Dio korisnika podsjetio je na dugu i zahtjevnu povijest objekta. „Dodaj poplave 1964., pa je tek dovršena 1972., potres 2020., 2022. prestalo izdavati novine… Sve te godine nakupilo vrućeg zraka pa još vatra zakomplicira“, napisao je jedan komentator, prisjećajući se vlastitih prolazaka pokraj zgrade još u djetinjstvu.
Među komentarima se izdvojila i stručna analiza negativnog utjecaja visokih temperatura na nosive elemente. Prema jednom korisniku, „pri temperaturama preko 400 do 500 stupnjeva i beton i armatura gube 70 do 80 posto svoje tlačne otpornosti“, pa je po njegovu mišljenju „jedino ispravno rješenje metoda kontroliranog demoliranja“.
Drugi je korisnik naglasio da se čelik pri zagrijavanju ponaša „kao žvaka“, što dodatno smanjuje otpornost konstrukcije u uvjetima požara.
Dok se na internetu vode rasprave, na terenu su obavljene složene tehničke operacije. Piloti BSKS-a pružili su operativnu podršku Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo tijekom procjene oštećenja zgrade zahvaćene požarom.
Ulazak dronovima bio je iznimno zahtjevan zbog masivne armiranobetonske konstrukcije, metalnih instalacija i smetnji signala, no uz dodatnu opremu i prilagodbu procedura tim je uspio stabilizirati radijski signal i ostvariti ograničen, ali uspješan prodor u unutrašnjost nebodera.
Snimljeni materijali odmah su predani stručnjacima, koji su potvrdili da je kvaliteta snimki vrlo visoka i dovoljna za donošenje početnih zaključaka bez potrebe za fizičkim ulaskom.
Pomoć u krizi
„Naš je zadatak vrlo jednostavan – u kriznim situacijama pružiti tehničku i operativnu podršku tamo gdje je to najpotrebnije. Terenski uvjeti na zgradi Vjesnika bili su iznimno zahtjevni, no naši su piloti napravili sve što je bilo moguće kako bi se pribavili podaci potrebni za procjenu sigurnosti objekta“, poručili su iz BSKS-a.
Dodali su i da će „i dalje biti na raspolaganju Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo i ostalim službama sustava civilne zaštite“.
S obzirom na komentare stručnjaka, prikupljene snimke te javnu raspravu, sve glasnije se postavlja pitanje je li zgrada Vjesnika nakon desetljeća opterećenja, potresa i najnovijeg požara doista postala „zrela za rušenje“.
Konačna odluka o njezinoj sudbini očekuje se nakon završetka detaljne statičke analize koju provodi Hrvatski centar za potresno inženjerstvo.
