Prema navodima Banke, prevaranti u telefonskim razgovorima ciljaju klijente tvrdeći da je potrebno izvršiti “provjeru” i/ili “zamjenu novčanica”. Nakon toga, kako stoji u obavijesti, prevarant dolazi na kućnu adresu klijenta – ili ga upućuje u navodni “centar Banke” – gdje pod izlikom provjere utvrđuje kako bi novčanice trebalo zamijeniti, a potom ih od klijenta preuzima.
.png)
Banka: Ne provjeravamo gotovinu niti dolazimo u domove klijenata
Iz HPB-a naglašavaju da je riječ o prijevari te ističu kako zaposlenici Banke nikada ne traže provjeru ili zamjenu gotovine, niti dolaze u domove klijenata radi preuzimanja ili razmjene novca. “Svaki poziv ili posjet s takvim zahtjevom treba smatrati sumnjivim i postupati s maksimalnim oprezom”, poručuju iz Banke.
Posebno upozoravaju građane da bankari nikada putem telefona ili e-maila ne traže dostavu osobnih podataka. To uključuje preslike kartica, osobnih iskaznica, kao i informacije o stanju računa. Takvi zahtjevi, ističu u HPB-u, u pravilu su znak pokušaja prijevare.
Banka poziva sve građane da ne nasjedaju na pritiske i manipulacije te da, u slučaju sumnjivog poziva, odmah prekinu komunikaciju i kontaktiraju službene kanale Banke ili nadležne institucije. Dodatne informacije o vrstama internetskih i telefonskih prijevara te načinima zaštite dostupne su na stranicama Hrvatske udruge banaka i nacionalnog projekta Web heroj, navode iz HPB-a.
Socijalni inženjering u porastu
Ovaj slučaj još je jedan podsjetnik na rastući broj sofisticiranih prevara koje koriste povjerenje građana u institucije. Stručnjaci već dulje upozoravaju da socijalni inženjering počiva na uvjerljivom nastupu i stvaranju osjećaja hitnosti, zbog čega je ključno zadržati prisebnost i svaku neuobičajenu situaciju dodatno provjeriti putem službenih kontakata.
Moja reakcija na članak je…
