Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u ponedjeljak je okupio statičare, stručnjake i predstavnike Grada Zagreba kako bi se razmotrilo stanje nebodera Vjesnik nakon velikog požara koji je teško oštetio konstrukciju. Nakon prvog pregleda, zaključak je jasan – zgrada je predviđena za uklanjanje, a zatvaranje podvožnjaka na Slavonskoj ostaje na snazi sve dok traju pripreme za rušenje.
“Potrebno je ići u uklanjanje Vjesnika. Potrebno je zbog opasnosti urušavanja i sigurnosti, kao i organizacije prolazaka oko cijele zgrade”, rekao je Bačić, dajući do znanja da opcija obnove više nije na stolu.
Za to vrijeme grad se prilagođava novim prometnim uvjetima. Na sjevernom kolniku Slavonske avenije rade se zahvati kako bi se osigurale četiri prometne trake u smjeru istok–zapad. Trenutno se vozi samo prema zapadu, a ukida se i skretanje ulijevo na raskrižju sa Savskom. Semaforski ciklusi produžuju se i usklađuju kako bi se smanjili zastoji. Promjene zahvaćaju i javni prijevoz. Linija 107 od ponedjeljka dobiva prioritet na raskrižjima uz asistenciju policije, što bi, prema pročelniku Andri Pavuni, trebalo skratiti vožnju za 10 do 15 minuta. Najavljeno je i povećanje broja polazaka.
Puno upitnika, malo odgovora
U raspravu o sudbini zgrade uključio se i bivši pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić, koji je za naš portal jučer rekao da rušenje nije jedino moguće rješenje i da se odluka ne bi smjela donositi pod pritiskom. “Nisam statičar, koliko je vatra mogla oštetiti, to ne znam. No kad bi mi Joško Patalo rekao da to treba rušiti, ja bih mu povjerovao. Da je postojalo interesa da se taj problem riješi, riješio bi se. U svakom slučaju, moglo se to riješiti i drugačije”, rekao je Kalinić. Podsjetio je pritom i na državne troškove najma prostora za Ministarstvo znanosti.
Kalinić je povukao i usporedbe s drugim objektima koji su godinama tekli između propadanja i neodlučnosti, od Sveučilišne bolnice do povijesnog kompleksa na Baltiku koji je obnovljen nakon što je desetljećima zjapio nedovršen. “Što se tiče Vjesnika, trebalo bi vidjeti tko ga je opljačkao”, rekao je, dodajući kako ovaj slučaj pokazuje da “ni država ni Grad nisu u stanju rješavati probleme”. Ne isključuje mogućnost rušenja miniranjem, ali upozorava da “nije siguran je li sada pravi trenutak”.
Kako bi temu dodatno rasvijetlili sa stručne strane statike i urbanizma, pitali smo možda i najpoznatijeg hrvatskog arhitekta i zagrebačkog političara Otta Barića, sina legendarnog istoimenog pokojnog trenera, koji naglašava da problem nije samo politički niti organizacijski, nego prije svega – tehnički i sigurnosni. “Prvo i osnovno je da je objekt vrlo opasan po okoliš. Sama je kuća projektirana prije potresa u Skoplju, a iz slika se vidi glatka armatura – tada se tako radilo. To su velike šipke, ali glatke, i definitivno je došlo do deformacija. Beton više ne nosi. Mora se ukloniti”, kaže Barić.
Posebno upozorava da je konstrukcija neravnomjerno oštećena i da to povećava rizik svakog zahvata: “Neki su dijelovi jače, neki slabije nosivi. Negdje je požar bio jači, negdje ga nije bilo. Bilo kakav vanjski poticaj, ne daj Bože potres, ili samo proces rušenja može dovesti do toga da dio konstrukcije sam od sebe popusti. Tu je najveća opasnost”.
Bit će dinamitno
Prema aktualnim procjenama, najizgledniji scenarij rušenja je upotreba kontroliranog eksploziva. “Trenutno put vodi prema rušenju eksplozivom, torzijskim rušenjem. Kuća bi se urušila u sebe i padala prema Savskoj, prema istoku. Projekt rušenja mogao bi trajati mjesec dana i to bi se moglo dogoditi u siječnju”, kaže Barić. No nakon rušenja slijedi još jedan veliki problem koji dosad nitko nije postavio na stol. “Tada sve to treba usitniti, odvesti i negdje zbrinuti. Zagreb je iskoristio sve što je mogao nakon potresa s Jakuševcem. A radi se o ogromnim količinama. To je najveće pitanje koje nitko još nije otvorio”.
Na pitanje o mogućoj korupciji koja često prati velike projekte i atraktivne lokacije, Barić spušta loptu. “Mislim da je šansa za veliku korupciju mala jer je država većinski vlasnik. Već godinama pokušavaju otkupiti cijeli udio. Tu se otvara mogućnost velike investicijske gradnje – po mojoj procjeni moguće je izgraditi oko 100.000 kvadrata nadzemno, plus garažu s minimalno 1.500 mjesta. Sve je moguće – uredski prostor, shopping, kino.” Barić je inače jedan bio jedan od ključnih ljudi oko izgradnje i upravljanja zaprešićkim Westgateom, nakon kojeg su brojni završili iza rešetaka zbog raznih sumnjivih radnji.
Barić smatra da država mora unaprijed jasno odrediti program i funkciju prostora, uključujući i preseljenje pojedinih ministarstava, što je, kaže, prometno i urbanistički logičan potez. “Tužna je to priča, zapravo. Neboder je iznikao iz poplave, a uništio ga je požar”, rekao je Barić.
Sudbina Vjesnika tako postaje jedna od najvećih zagrebačkih urbanističkih odluka u ovom desetljeću. Rušenje se čini izvjesnim, ali pitanja tek dolaze – od sigurnosti građana, preko zbrinjavanja materijala, pa sve do toga u što će se jedna od najvrjednijih lokacija u gradu pretvoriti i tko će omastiti brk. Ne spominje se u medijima niti činjenica, a vjerojatno zbog toga o kome se radi, da je nakon države najveći vlasnik prostora nekadašnji medijski mogul Nino Pavić i otac vlasnika portala Telegrama Mirana te je pitanje i što on smjera u ovom slučaju.
