Požar u Vjesnikovom neboderu u Zagrebu potaknuo je javne rasprave o njegovoj sudbini. Struka, Vlada i lokalne vlasti gotovo su usuglašeni: neboder se mora ukloniti zbog opasnosti od urušavanja. Ali ono još nitko nije spomenuo, a možda je i najvažnije, jest što će biti s tonama ruševina koje će nastati rušenjem?
Jasno je da je objekt vrlo opasan: konstrukcija, projektirana prije potresa u Skoplju, koristi glatku armaturu, što po fotografijama iznutra izgleda kao velike “pipke”. No, stručnjaci upozoravaju da su ti materijali deformirani, armatura je izgubila integritet, beton ne nosi kako bi trebao. Prema procjenama, statika je neravnomjerna: dijelovi su jači, drugi slabiji, konstrukcija ne raspoređuje opterećenja ravnomjerno. Bilo kakav vanjski poticaj — potres, ali čak i samo rušenje — može uzrokovati da neki dijelovi otkažu sami od sebe. Upravo zato se, prema riječima nekih stručnjaka, treba hitno pronaći konačno rješenje rušenja.
Navodi se da se razmatra torzijsko rušenje s eksplozivom: eksploziv bi bio postavljen tako da zgrada “sama u sebe” popusti i uruši se prema istoku, prema Savskoj. Projekt rušenja mogao bi potrajati oko mjesec dana, a govori se o mogućem terminu već u siječnju. I tu dolazimo do ključne i zanemarene teme: odvoza ruševina. Materijal nakon rušenja nije samo građevinski otpad, to su tisuće, možda desetine tisuća tona betona, armature, prašine. I pitanje je gdje će to sve završiti?
Zašto nas zabrinjava Jakuševec
U Zagrebu, nakon potresa, već je jasno da je prostora za zbrinjavanje građevinskog otpada vrlo mali. Odlagalište Jakuševec, koje je često spominjano kao opcija za različiti otpad, navodno je “pun” i opterećen dodatnim problemima. Ako se ruševine Vjesnika planiraju odvesti tamo — to bi moglo stvoriti golem teret za sustav koji već funkcionira na granici kapaciteta.
Ipak, nitko javno ne raspravlja o toj mogućnosti na ozbiljnoj razini, nitko ne objašnjava tehnički, ekološki i financijski plan odvoza i zbrinjavanja tog materijala. To, po mišljenju nekih promatrača, predstavlja preskakanje vrlo osjetljive teme.
Arhitekt Otto Barić koji je sudjelovao u javnoj raspravi o budućnosti nebodera, za naš portal upozorava: “Objekt je vrlo opasan po okoliš. Sama kuća je projektirana prije potresa onoga u Skoplju i unutra se vidi da je glatka armatura, tada se tako radilo. To su velike pipke, ali definitivno je došlo do deformacija i beton ne nosi. Mora se ukloniti. Kroz statiku je jasno da su određeni dijelovi jače, a drugi slabije nosivosti. Konstrukcija je zapravo cijela nejednako opterećena. Bilo kakav vanjski poticaj, ne daj Bože potres ili i samo rušenje će dovesti do toga da će dio konstrukcije sama od sebe popustiti i tu je najveća opasnost. Mislim da su svi svjesni da se hitno mora naći finalno rješenje kako srušiti. Trenutačno put vodi prema rušenju eksplozivom gdje bi se kuća sama u sebe urušila … Projekt rušenja, to bi se moglo desiti u siječnju. E tada dolazi problem da to sve treba usitniti i odvesti i pitanje je kud će se odvesti. Jer Zagreb je iskoristio sve što je mogao nakon potresa s Jakuševcem, to nitko još nije postavio pitanje. A to su ogromne količine za pospremiti. U svakom slučaju sve skupa opasno”, rekao nam je.

Investicije i interesi
Barić, osim opasnosti, vidi i priliku: budući da je država većinski suvlasnik Vjesnikovog kompleksa, postoji veliki interes za investicijsku gradnju na tom zemljištu nakon rušenja. Govori se o projektu koji bi mogao sadržavati 100.000 kvadrata nadzemne gradnje, najmanje 1.500 parkirnih mjesta, uredske prostore, shopping centre, čak kino. Prema njemu, ključno je da država jasno definira program: koja će nova namjena tog prostora biti.
Barić smatra da su šanse za korupciju manje vjerojatne, jer je većinski vlasnik država, ali upravo ta kombinacija — ogromne investicije + lokacija + materijal za odvoz — povećava rizik netransparentnih procesa ako se ne vodi otvorena javna rasprava.
Na koncu, nitko dovoljno ne raspravlja o odvozu ruševinama, fokus je na tomu da se neboder mora ukloniti, ali ne i kamo će otići sav taj materijal. Poslali smo upite na adrese nadležnih što planiraju po ovom pitanju te ćemo odgovore objaviti u cijelosti kada i ukoliko stignu.

