Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine predstavila je najnovije pokazatelje robne razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom za razdoblje siječanj – rujan 2025. godine, uz detaljan pregled globalnih trendova i razmjene s najznačajnijim partnerima.
Prema objavljenim podacima, ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH porasla je za 1,6 milijardi KM odnosno 5,60 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izvoz je povećan za 686 milijuna KM (5,60 posto), dok je uvoz veći za 892 milijuna KM (4,11 posto).
Posljedično, vanjskotrgovinski deficit dosegnuo je 9,65 milijardi KM, što predstavlja rast od 205 milijuna KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto, što je povećanje od 1,43 posto.
EU ostaje ključni partner
Istaknuto je da više od dvije trećine ukupnog izvoza BiH odlazi na tržište Europske unije, što potvrđuje sve snažniju integraciju domaće privrede u europske ekonomske tokove.
Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić naglasio je da, uprkos rastu vanjskotrgovinskih pokazatelja, domaća ekonomija i dalje ima duboko ukorijenjene izazove.
„Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. Ovo nalaže intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću i tehnološku modernizaciju industrije“, izjavio je Egrlić.
U analiziranom razdoblju izvoz je iznosio 12,94 milijardi KM, a uvoz 22,60 milijardi KM, pri čemu je rast uvoza dominantno vezan za robu široke potrošnje.
Osjetljivost privrede na europsko usporavanje
Makroekonomska stručnjakinja VTKBiH Belma Alihodžić upozorila je na strukturne slabosti koje prate široku sliku rasta.
„Uvoz i dalje snažno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, naročito prema tržištima CEFTA-e, EU i Kini. Rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU ohrabruje, ali pad izvoza u Njemačku i Austriju pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni“, istaknula je.
Industrije koje nose rast
Prema strukturi razmjene, najveći udio zadržavaju metalska industrija i drvna industrija, pri čemu drvni sektor tradicionalno bilježi suficit.
Rast izvoza najizraženiji je u sektorima:
agroindustrije i prehrane
metalske i elektroindustrije
energetske i automobilske industrije
Stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Amila Močević dodala je da energetika i automobilski sektor postaju ključni generatori izvoza, ali upozorila na ranjivost energetskog balansa.
„Uvoz električne energije porastao je gotovo 184 posto, vrijednosno više od 313 milijuna KM. Smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo je rast deficita, ali energetski sektor i dalje pokazuje ozbiljne slabosti“, poručila je.
