Glavni državni inspektor Andrija Mikulić našao se pod istragom policije i USKOK-a zbog sumnje da je primao mito. Vijest o uhidbenom nalogu USKOK-a pojavila se gotovo u isto vrijeme kad i obavijest Vlade da je Mikulić razriješen dužnosti na zatvorenom dijelu sjednice.
Premda službenih informacija još nema, izvori bliski istrazi navode da policija, prema nalogu USKOK-a, provodi uhićenja najmanje četiri osobe osumnjičene za davanje i primanje mita.
Prema neslužbenim informacijama 24sata, uz Mikulića uhićeni su i njegov kum Dragan Krasić, donedavni načelnik sektora za rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, te Ivica V. i Goran V., direktori kamenoloma u Zagorju. Mikulić i njegov kum Krasić su navodno primili 120.000 eura mita i veće količine mesa. Naime, jedan od vlasnika kamenoloma, koji je također uhićen, ujedino je i lokalni mesar.
Javili se odvjetnici
Očitovanje medijima poslali su i branitelji Josipa Šanceka, koji je prvi optužio Mikulića da je od njega tražio mito. Odvjetnici su poručili da je istraga u tijeku, te da ne mogu iznositi nikakve podatke.
‘Ono što možemo istaknuti jest da obrana smatra da do sada provedena istraga, iz perspektive obrane, nije pružila adekvatne rezultate, kako personalne tako ni materijalne, temeljem kojih bi se mogla očekivati osuđujuća presuda protiv g. Šinceka, a koji je već više od 9 mjeseci u istražnom zatvoru, unatoč tome što za daljnje produljenje tako stroge mjere procesno pravne prisile ne postoje razlozi, a osobito imajući u vidu manjkavosti dosadašnje istrage. Ovo ističemo iz razloga jer je i sam Josip Šincek znatno prije pokretanja istrage i kaznenog postupka prijavio određene nepravilnosti nadležnim tijelima pa tako i Inspektoratu te tužiteljstvu, a sve s ciljem zaštite javnog interesa i otkrivanja odgovornih počinitelja’ poručuju odvjetnici.
‘Obrana je također postavila pitanje u kojem je omjeru tadašnji glavni državni inspektor bio uključen u navedene događaje te s kim je sve eventualno surađivao, a što će se utvrditi isključivo u okviru zakonom propisanog postupka. S obzirom na okolnosti, postoje dvije mogućnosti: ili je naša stranka trebala biti pod protektoratom Inspektorata, što bi proizvelo određene obaveze i zaključke, ili je Inspektorat iz nekog razloga propustio izvršiti svoje dužnosti.
Također, tvrdnja da prvi čovjek Inspektorata nije bio upoznat s navedenim problemom čini se nedosljednom, budući da su više puta viđeni zajedno na određenim lokacijama. Razgovori između njih dvoje ostat će dio kaznenog spisa dok ih Josip Šincek, eventualno, ne odluči na zakonit način iznijeti u javnost. Ipak, može se zaključiti da u cijelom slučaju postoji određena dinamika koja zahtijeva dodatno razjašnjenje’, poručili su odvjetnici.
