U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine održana je konferencija pod nazivom “Jačanje dijaloga o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša – vode i slučaj rijeke Neretve”, na kojoj su predstavljeni rezultati analiza uzroka nedavnog pomora ribe u Neretvi, koje je provela grupa europskih znanstvenika.
Konferencija je otvorila raspravu o mjerama za ublažavanje i sprječavanje negativnih utjecaja hidroelektrane Ulog na rijeku Neretvu. Nakon pomora ribe, konzorcij stručnjaka za riječnu ekologiju 26. rujna uputio je otvoreno pismo vlastima u BiH, koje je potpisalo 192 znanstvenika, među njima više od 50 međunarodnih sveučilišnih profesora, prenosi Fena.
U rujnu ove godine, na području gornjeg toka rijeke Neretve, neposredno ispod HE Ulog, dogodila se ekološka katastrofa u kojoj je zabilježeno masovno uginuće ribe na dužini od nekoliko kilometara nizvodno od brane.
Predsjedatelj Zelenog kluba i zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Saša Magazinović naglasio je kako je pomor ribe ozbiljan znak upozorenja i odraz dubljih sustavnih problema.
“Živimo u vremenu naglašenog interesa, površnosti u donošenju odluka, egoizma, vremenu izostanka svijesti o općem dobru i nebrige za zajednicu. Ako se tome doda korupcija, kako na visokom, tako i na lokalnom nivou te kojekakvi financijski moćnici, onda projekti postanu ‘legalni’ i istovremeno opasni, štetni i pogubni, jer ne služe ljudima i zajednici, ne brinu o prirodi, nego isključivo o privatnim interesima. Pomor ribe u Neretvi, koji je primjer neodgovornosti, a netko drugi će utvrditi je li i kaznenog djela, nije tek puka nesreća. To je jedno u nizu upozorenja i trenutak u kojem nam priroda još jednom kaže da je dosta. Nažalost, društvo u cjelini slabo čuje ta upozorenja sve dok ne zamijenimo uloge, kada priroda nama odgovori na način da osjetimo katastrofalne posljedice”, rekao je Magazinović.
Dodao je kako rijeka nije samo pitanje ekologije, nego odgovornosti i već prijeđenih granica.
“Te prijeđene granice se nisu smjele dogoditi i nije se smjelo dogoditi da je pitanje hrabrosti govoriti o ovim temama. Danas je hrabrost suprotstaviti se političkim i financijskim moćnicima, kriminalu i korupciji. Dekarbonizacija kao naša obveza nije i ne smije biti upitna. Međutim, ne smijemo dopustiti, niti ćemo dopustiti, da nam ogade zelenu energiju kriminalom, korupcijom i aktivnostima štetnim po prirodu i društvo u cjelini”, poručio je predsjedatelj Zelenog kluba, kojeg čine zastupnici parlamenata na svim razinama vlasti u BiH.
Pojava ‘hidrošokovi’
Gabriel Singer, istraživač na Sveučilištu u Innsbrucku i biokemičar koji se bavi klimatskim promjenama i biološkom raznolikošću u rijekama, opisao je proces analize i zaključke.
“Zaintrigirao me slučaj pomora ribe sredinom rujna u rijeci Neretvi i mislim da je to bilo predvidivo. Kada sam analizirao sve informacije koje sam dobio, shvatio sam da je ovo školski primjer nečega što se apsolutno moglo predvidjeti”, rekao je Singer.
Prema njegovim riječima, u rijeci se dogodila pojava koja se zove hidrošokovi. To su iznenadna ispuštanja ili priljevi vode koji uzrokuju velika kretanja unutar vodene mase, uslijed čega se pomiče dubinski sloj vode koji nema dovoljno kisika.
“Zabilježena su tri takva hidrošoka koja su uzrokovala pokretanje tog dubinskog sloja vode, a naša mjerenja pokazala su da se utjecaj osjetio desetak kilometara nizvodno”, rekao je Singer.
U okviru konferencije sudjelovao je i akademik Muriz Spahić, bivši dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Istaknuo je da BiH posljednjih godina svjedoči ubrzanom, ali često nestrateškom razvoju obnovljivih izvora energije.
“Umjesto doprinosa održivoj tranziciji, ovi projekti nerijetko dovode do ozbiljnog ugrožavanja malih vodotokova i lokalnih ekosustava. Kao važan iskorak u zaštiti vodnih resursa naveo bih nedavno usvajanje zakona u Parlamentu Federacije BiH kojim se zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana do 10 MW, što je rezultat dugogodišnjih nastojanja znanstvene zajednice, civilnog društva i lokalnih zajednica”, rekao je Spahić.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog projekta HE Ulog na Gornjoj Neretvi, u izrazito tektonski i hidrološki osjetljivom području.
“Nedavne ekstremne padaline i hladniji periodi ponovno su ukazali na rizike izgradnje brana u seizmički aktivnim zonama. Dodatni izazov predstavlja planirano preusmjeravanje vode sa sliva Neretve prema Trebišnjici, što bi moglo ugroziti izvorišta Bune, Bune, Bunice, ali i negativno utjecati na funkcioniranje Hutova blata”, naveo je.
Spahić je upozorio kako javnost još nema službene izvještaje nadležnih institucija o stanju nektonskih, planktonskih i bentoskih organizama.
“Stručne pretpostavke upućuju na mogućnost vertikalne termičke i plinske stratifikacije kao uzroka, ali za pouzdane zaključke neophodna su detaljna i precizna terenska mjerenja”, zaključio je akademik te poručio da je cilj da ovaj slučaj posluži kao primjer da energetski razvoj mora biti u ravnoteži s očuvanjem okoliša i da se odluke donose na temelju znanstvenih činjenica, a ne kratkoročnih komercijalnih interesa.
Konferenciju su organizirali Zeleni klub u Bosni i Hercegovini, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT i međunarodna organizacija za zaštitu rijeka Riverwatch, uz sudjelovanje UNDP-a u BiH.
Cilj konferencije, koja je okupila predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, javnih institucija, lokalnih zajednica, civilnog društva, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i drugih, bio je potaknuti svijest i ukazati na neophodnost zaštite okoliša i djelovanja u području klimatskih promjena.
