A bivši američki veleposlanik pozvao je Donalda Trumpa da nauči lekcije iz povijesti i da ne forsira loš mirovni sporazum s Ukrajinom radi njega.
Američki predsjednik pokušava pridobiti i Kijev i Moskvu da se dogovore oko prekida rata te je Ukrajini predstavio plan od 28 točaka nakon razgovora s Rusijom. Naknadni razgovori u Ženevi rezultirali su alternativnim okvirom od 19 točaka koji Ukrajina uvelike podržava – ali ostaje za vidjeti hoće li se Kremlj još uvijek složiti s tim.
Ukrajinski saveznici u Europi izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao natjerati Volodimira Zelenskog da prihvati loš mirovni sporazum u njegovoj žurbi da potpiše bilo kakav sporazum. Trump je isprva Ukrajini dao rok do Dana zahvalnosti da podrži svoj plan, prije nego što je odustao od strogog roka.
Govoreći na brifingu koji je organizirao američki think-tank Atlantic Council, stručnjaci koji prate pregovore upozorili su da je loš dogovor za Ukrajinu također “strateški poraz za slobodni svijet”.
Iako su okolnosti vrlo različite, neki su uspoređivali Trumpovu želju da okonča uplitanje SAD-a u sukob u Ukrajini s žurbom da povuče NATO snage iz Afganistana.
U veljači 2020. Trump je potpisao sporazum nakon dugotrajnih pregovora s talibanima u Dohi za koji je rekao da će “donijeti mir” toj zemlji pod demokratskom vladom.
Umjesto toga, nakon što je kasnija Bidenova administracija izvršila dogovor i NATO snage su povučene, talibanske džihadističke snage upale su u zemlju i bivša vlada koju je podržavao NATO pala je u roku od nekoliko tjedana.
Međunarodna zajednica još uvijek ne priznaje legitimitet talibanskog režima koji je sada instaliran u Kabulu.
Daniel Fried, bivši američki veleposlanik u Poljskoj koji je pomogao predvoditi odgovor Zapada na agresiju Moskve protiv Ukrajine nakon nezakonite aneksije Krima 2014., rekao je da sukob u Europi i rat u Afganistanu “nisu isti” – ali lekcije se mogu i trebaju izvući.
Loš okvir, kao što je sretno pregaženih 28 bodova, mogao bi nagovijestiti strateški poraz Ukrajine, Europe i općenito slobodnog svijeta, rekao je. The Independent. “Čini se da smo prošli tu točku, možda zato što su neki unutar administracije prepoznali da bi neuspjeh u Ukrajini doista mogao postati Trumpov veliki poraz.
“Lekcija koju treba naučiti? Nemojte potpisivati loše ugovore radi potpisivanja nečega”, rekao je.
Trumpa su kritizirali zbog pokušaja da gurne Ukrajinu da prepusti teritorij ruskoj agresiji, ali činjenica je da će svaki dogovor za okončanje rata vjerojatno zahtijevati teške kompromise, kaže Matthew Kroenig, potpredsjednik i viši direktor Scowcroft centra za strategiju i sigurnost Atlantskog vijeća.
On kaže da je, s obzirom da je Rusija okupirala oko 20 posto cjelokupnog ukrajinskog teritorija, brod pravednog mira u ratu odavno zaplovio.
Čak iu “lošem planu od 28 točaka” koji Rusija podržava, kaže gospodin Kroenig, bilo je elemenata s kojima pregovarački timovi mogu raditi.
“Bilo je dobro što je rečeno da Ukrajina treba zadržati suverenitet, dobro je što je dopustila članstvo u EU, dobro je što je dopustila američka sigurnosna jamstva, što je zaista najvažniji dio jamstva NATO-a”, rekao je na brifingu.
Rekao je da je najvažniji cilj u ovoj fazi izbjeći scenarij koji Putinu omogućuje da Ukrajinu pretvori u marionetsku državu. To je kritično, kaže, jer “Putin ne poštuje europsku vojnu moć”.
“Jamstvo NATO-a je dobro jer je to američko jamstvo. A bilateralni obrambeni ugovor SAD-a sa svojim saveznicima u Indo-Pacifiku sasvim dobro funkcionira. To su elementi koji bi nam bili potrebni u bilo kojem dogovoru”, rekao je bivši dužnosnik iz Ministarstva obrane i obavještajne zajednice iz Bushove, Obamine i prethodne Trumpove administracije.
Myroslava Gongadze, novinarka i stručnjakinja za vanjsku politiku koja je trenutačno u Ukrajini, rekla je da, iako ne znamo točno što je u novom planu od 19 točaka, postoje dvije glavne kosti razdora za Zelenskog.
“Američka strana je vrlo zabrinuta zbog mogućeg curenja tog plana od 19 točaka. Zasad nemamo baš jasno razumijevanje kako ovih 19 točaka izgleda. Ono što mogu reći jest da je pitanje teritorijalnih jamstava i pitanje članstva u NATO-u prepušteno odluci Zelenskog”, rekao je nerezidentni viši suradnik Atlantskog vijeća.
Ukrajinska strana je aludirala na ove točke kada je rekla da uvelike podržava američki okvir, ali da se neka pitanja moraju raspraviti na razini samita čelnika.
Promjene napravljene između plana od 28 točaka i plana od 19 točaka bile su usmjerene prema sprječavanju buduće ponovne ruske invazije, kaže ona.
“Smisao ove vježbe [the Geneva talks] nije bio baš da se dogovorimo nego da izbacimo taj plan od 28 točaka”, kaže ona.
Fried kaže da još uvijek postoji nada da ovi pregovori mogu dovesti do boljeg dogovora za Ukrajinu i Europu. “Stvari se kovitlaju, stvari se brzo odvijaju, ali postoji mogućnost pristojnog ishoda. Uzak je, strm i neravan put, ali taj put postoji”, rekao je.
“Loša vijest je da Rusi neće pregovarati o bilo čemu pristojnom bez pritiska. I još uvijek nije jasno hoće li Trumpova administracija izvršiti pritisak na Ruse dovoljno da prođe predvidljivo blokiranje Putina i (Sergeja) Lavrova, ali mogli bi”, rekao je veleposlanik.
“[We] ne znam gdje ćemo završiti”, dodao je. “Stvari su u pokretu. Ostanite s nama.”
