Europa je upravo gurnuta na rub rata s Rusijom, a ljudi toga nisu niti svjesni

U Europu se prošloga tjedna vratila stara noćna mora. S druge strane Atlantika stigla je prava informacijska bomba u režiji Donalda Trumpa. Identična onoj od blagdana Velike Gospe, 15. kolovoza, kada je na Aljasci održao sastanak s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom, a u EU-u i članicama NATO saveza zavladala je istinska panika da će dva lidera dogovoriti rješenje ukrajinskog rata bez europskih vođa te da će Volodimira Zelenskog dovesti pred svršen čin.

Ne želeći da se, kakvi god bili, tadašnji američko-ruski zakulisni dogovori oživotvore, već idućeg dana uslijedio je europski diplomatski desant na Washington. Svi se još živo sjećamo kako na dvjema klupama ispred Trumpova ureda u Bijeloj kući, poput prestrašenih školaraca ispred ureda ravnatelja, postrojeni čelnici ključnih europskih država, predsjednica EK-a i glavni tajnik NATO saveza čekaju da ih njihov vođa primi. Tada su uspjeli Trumpa vratiti na “pravi put”, odnosno na prihvaćanje njihove postojane vizije rješavanja ukrajinskog sukoba kao jedine ispravne. Riječ je o viziji koju slijede još od Joea Bidena, koja se temelji na pomaganju Ukrajini “dok god to bude potrebno”. Obećali su barem djelomične ukrajinske vojne uspjehe koji će Putina prisiliti na pregovore, a Kijevu omogućiti bolje startne pregovaračke pozicije.

To bi se osiguralo europskom spremnošću da kupi veće količine američkog oružja, nakon čega će se moći ponovno politički pritisnuti Putina. Nažalost, dogodilo se posve suprotno: Rusi su intenzivirali zračne napade po dubini ukrajinskog teritorija i devastirali njezin energetski sustav, isto su činili i Ukrajinci po ruskoj dubini, ali s kudikamo manjim intenzitetom i posljedicama za ukupni ruski energetski sektor nego što se očekivalo, a u vojnim operacijama ruske su snage, umjesto poraza, potpuno okružile ukrajinske u dvama strateški važnim gradovima, Pokrovsku i Kupjansku, uz neočekivane i krajnje neugodne uspjehe na južnoj, zaporiškoj bojišnici, kao i u osvajanju pojedinih pograničnih mjesta u ukrajinskim susjednim regijama – Dnjepropetrovskoj i Harkivskoj.

Kraljeva uloga

Da mora promijeniti smjer, Trup je navodno uvidio za posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje ga je u to još više uvjerio kralj Charles III. Međutim, kako zdravstveno stanje kralja, koji je 14. studenoga proslavio 77. rođendan, slabi zbog zloćudne bolesti pa princ William preuzima sve više njegovih službenih dužnosti, čini se da slabi i to Trumpovo obraćanje na europski “ispravni put” djelovanja prema Ukrajini. Dakle, pravo je pitanje svjedočimo li upravo novom Trumpovu kopernikanskom obratu, ovaj put opet u smjeru dogovora s Putinom, tj. počinje li “igrokaz” iznova? Ako počinje, kakvi su mu ovoga puta izgledi za uspjeh, odnosno za završetak ukrajinskog rata koji traje već gotovo pune četiri godine?

Prije nego što pokušam dati konačni odgovor na to ključno pitanje, navest ću što se to točno dogodilo. Poput groma iz vedra neba odjeknula je vijest iz SAD-a da su Trump i rusko izaslanstvo na čelu s Putinovom “desnom rukom” Kirilom Dimitrijevom dogovorili novi mirovni plan za konačno rješenje ukrajinskog rata. Iznenađenje je bilo tim veće što je Trump proteklih tjedana, poglavito nakon što je osobno odgodio novi sastanak s Putinom u Budimpešti koji mu je u telefonskom razgovoru sam predložio sredinom listopada, optuživao Putina da je “krut u svojim stavovima” i da zapravo ne želi mir nego nastavak rata.

Paralelno je, prvi put otkako je na vlasti, uveo i nove proturuske sankcije, i to protiv dviju najvećih ruskih naftnih tvrtki, Rosnjefta i Lukoila, a počeo je sve aktivnije prijetiti i isporukama američkih krstarećih raketa dugog dometa (Tomahawk) Ukrajini. A sada govorimo o novom Trumpovu mirovnom planu od 28 točaka, koji sadrži cijeli niz za Ukrajinu krajnje nepovoljnih elemenata, na što upozoravaju ugledni zapadni mediji. Britanski Financial Times navodi kako sveobuhvatni prijedlog za završetak vojne akcije u Ukrajini uključuje značajne ustupke Kijeva i poziva Zelenskog da ga prihvati.

EXCLUSIVE: US presidential envoy Steve Witkoff advised Russia on how to pitch Ukraine plans to Trump, in audio files reviewed by Bloomberg https://t.co/P0wXMFavBS

— Bloomberg (@business) November 25, 2025

Gubitak suverenosti

Plan je ovog tjedna Kijevu prenio posebni Trumpov izaslanik Steve Witkoff, nastavlja isti medij, navodeći kako se on u Miamiju sastao sa sadašnjim tajnikom Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine i bivšim ministrom obrane Rustemom Umerovom, kako bi razgovarali o svih 28 točaka. Prema izvorima upoznatima s dokumentom, nacrt mirovnog plana obvezuje Ukrajinu da ustupi preostali dio istočnog Donbasa, uključujući i teritorije koje trenutno kontrolira, i da prepolovi veličinu svojih oružanih snaga.

Ukrajina se također mora odreći nekih kategorija oružja te pristati na smanjenje američke vojne pomoći. Nadalje, dokument zahtijeva priznavanje ruskog kao državnog jezika u Ukrajini i dodjeljivanje službenog statusa lokalnoj podružnici Ruske pravoslavne crkve, što su odredbe koje odražavaju dugogodišnje političke ciljeve Kremlja. Američki Axios piše kako izvjesni američki dužnosnik smatra da bi Ukrajina vjerojatno ionako izgubila te teritorije u nastavku sukoba, pa bi “postizanje dogovora sada bilo u interesu Ukrajine“.

Rusija de facto dobiva potpunu kontrolu nad LNR-om i DNR-om, usprkos činjenici da Ukrajina još kontrolira ukupno 12 posto tih teritorija. Unatoč prelasku pod rusku kontrolu, područja Donbasa s kojih bi Ukrajina povukla svoje trupe smatrala bi se demilitariziranom zonom, a Rusija ondje ne bi mogla rasporediti svoje oružane snage. U dvjema drugim ratom razorenim regijama, Hersonu i Zaporižju, trenutne linije fronta uglavnom će ostati zamrznute, a Rusija će vratiti dio zemlje Ukrajini, no to je pitanje koje će biti predmet pregovora. Prema Trumpovu planu, SAD i druge zemlje priznat će Krim i Donbas kao legitimne ruske teritorije, ali to neće zahtijevati od Ukrajine. Ukrajinski dužnosnik tvrdio je da plan također uključuje ograničenja veličine ukrajinske vojske i posjedovanja oružja dugog dometa u zamjenu za američka sigurnosna jamstva.

Oslabljeni utjecaj

Nije jasno kakva će biti ta američka sigurnosna jamstva, osim obećanja zaštite Ukrajine od moguće ruske agresije u budućnosti – navodi američki medij. Britanski The Economist navodi kako plan predviđa smanjenje broja pripadnika ukrajinskih oružanih snaga na 40 posto u odnosu na trenutnu razinu, ali i predviđa da će Zelenski odbaciti novi plan. Wall Street Journal piše da će Trumpov plan izazvati snažan otpor Ukrajine i Europe. Prema izvoru WSJ-a, istraga o korupciji smanjila je manevarski prostor Volodimira Zelenskog, a odstupanje od njegova ključnog sigurnosnog stava još će više potkopati njegov položaj u zemlji.

Reuters 20. studenoga piše kako se Europska unija protivi Trumpovu planu. Pozivajući se na dva izvora, piše kako je Washington Zelenskom jasno dao do znanja da mora prihvatiti američki plan. Naglašava da SAD ubrzava diplomatske napore u nezgodnom trenutku za Ukrajinu: u tijeku su povlačenja na prvim crtama bojišnice, a utjecaj predsjednika Zelenskog na vlasti oslabljen je korupcijskim skandalom. “Ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u Bruxellesu bili su oprezni i nisu detaljno komentirali američki mirovni plan… Ali jasno su dali do znanja da će se protiviti zahtjevima za ustupke Kijeva te su izjavili da bilo kakav sporazum ne bi trebao lišiti Ukrajinu mogućnosti da se brani”, navodi se u tekstu.

“Ukrajinci žele mir – pravedan mir koji poštuje suverenitet svih, trajni mir koji ne može biti ugrožen budućom agresijom. Ali mir ne može značiti kapitulaciju”, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je da Ukrajinu, kao žrtvu agresije, ne bi trebalo siliti da ograniči svoje obrambene sposobnosti. Iz redova EU-a moglo se čuti i kako je “pitanje brojnosti oružanih snaga neke zemlje njezino suvereno pravo te ne smije biti dio rasprava drugih strana”.

Turska uloga

Kako 20. studenoga piše američki Bloomberg, Trumpov “prijedlog uključuje zahtjev da Ukrajina preda teritorij u regiji Donbas Rusiji, da se ukinu sankcije protiv Rusije i prekinu istrage povezane s ratnim zločinima“. Medij ne precizira odnosi li se to samo na američke sankcije ili i na europske. Ukrajinski predsjednik Zelenski “dobio je signale iz Sjedinjenih Država o potrebi prihvaćanja ovog prijedloga”, piše Bloomberg.

Rekao bih kako se, općenito, kontekst uglednih zapadnih medija sastoji u tome da je Trump dogovorio plan s Putinom i da će on jednostavno biti ponuđen Ukrajini i Europi na usvajanje. Hoće li zaista biti tako, doznat ćemo vjerojatno vrlo brzo. Ali nedvojbeno je da će otpora itekako biti. A da bi se otpor slomio i da bi se spriječila propast Trumpova plana, već 20. studenoga u Kijev je stiglo visoko američko vojno-političko izaslanstvo na čelu s tajnikom vojske i bliskim suradnikom te osobnim prijateljem potpredsjednika J. D. Vancea, Danielom Driscollom. U pratnji su mu bili profesionalni vojnici: vrhovni zapovjednik američke vojske za Europu, general Chris Donahoe, i načelnik stožera američke vojske Randy George. Stigli su kako bi predstavili Trumpov plan Zelenskom, drugim političkim dužnosnicima i predstavnicima ukrajinske vojske i industrije.

Samo dan ranije Zelenski je boravio u Turskoj i razgovarao s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Američki Axios objavio je kako Turska i Katar kao posrednici aktivno sudjeluju u promicanju novog Trumpova plana, pa nije teško zaključiti koja je Erdoganova uloga bila na sastanku sa Zelenskim. Nakon razgovora s američkim generalima, Zelenski je pristao na neposredni razgovor s Trumpom.

Trumpov prijedlog

Evo cjelovitog Trumpova mirovnog prijedloga:
1. Suverenitet Ukrajine bit će potvrđen.
2. Između Rusije, Ukrajine i Europe bit će sklopljen potpuni i sveobuhvatni sporazum o nenapadanju. Sve nejasnoće iz proteklih 30 godina smatrat će se riješenima.
3. Ne očekuje se da će Rusija napasti susjedne zemlje, a ne očekuje se ni daljnje širenje NATO-a.
4. Održat će se dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, radi rješavanja svih sigurnosnih pitanja i stvaranja uvjeta za deeskalaciju radi osiguranja globalne sigurnosti i povećanja mogućnosti za interakciju i budući gospodarski razvoj.
5. Ukrajina će dobiti pouzdana sigurnosna jamstva.
6. Broj pripadnika ukrajinskih oružanih snaga bit će ograničen na 600.000 ljudi.
7. Ukrajina pristaje u svoj ustav ugraditi da se neće pridružiti NATO-u, a NATO pristaje u svoje povelje uključiti odredbu da Ukrajina neće biti primljena u budućnosti.
8. NATO se slaže da neće rasporediti trupe u Ukrajinu.
9. Europski borbeni zrakoplovi bit će raspoređeni u Poljskoj.
10. Jamstvo za SAD:
11. SAD će dobiti odštetu za jamstvo.
12. Ako Ukrajina napadne Rusiju, izgubit će jamstvo.
12. Ako Rusija napadne Ukrajinu, uz odlučan koordinirani vojni odgovor, sve globalne sankcije bit će vraćene, priznanje novog teritorija i sve ostale pogodnosti ovog sporazuma bit će opozvane.
13. Ako Ukrajina lansira raketu na Moskvu ili Sankt Peterburg bez razloga, sigurnosno jamstvo smatrat će se nevažećim.
14. Ukrajina ispunjava uvjete za članstvo u EU-u i dobit će kratkoročni povlašteni pristup europskom tržištu dok se ovo pitanje razmatra.
15. Snažan globalni paket mjera za obnovu Ukrajine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
a. osnivanje ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganje u brzorastuće industrije, uključujući tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju;
b. Sjedinjene Države surađivat će s Ukrajinom kako bi zajednički obnovile, razvile, modernizirale i upravljale ukrajinskom plinskom infrastrukturom, uključujući plinovode i skladišta;
c. zajednički napori za obnovu ratom razorenih područja radi obnove, rekonstrukcije i modernizacije gradova i stambenih područja
d. razvoj infrastrukture;
e. vađenje minerala i prirodnih resursa;
f. Svjetska banka razvit će poseban financijski paket kako bi ubrzala te napore.
16. Rusija će se ponovno integrirati u globalno gospodarstvo:
a. ukidanje sankcija raspravljat će se i dogovarati u fazama i na individualnoj osnovi;
b. Sjedinjene Države sklopit će dugoročni sporazum o gospodarskoj suradnji kako bi postigle uzajamni razvoj u područjima energije, prirodnih resursa, infrastrukture, umjetne inteligencije, podatkovnih centara, projekata rudarenja rijetkih zemnih metala na Arktiku i drugih obostrano korisnih korporativnih prilika;
c. Rusija će biti pozvana da se vrati u G8.
17. Zamrznuta sredstva koristit će se na sljedeći način: 100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine bit će uloženo u obnove i ulaganja u Ukrajini koja predvodi SAD. SAD će dobiti 50 posto dobiti od tog pothvata. Europa će pridonijeti sa 100 milijardi dolara kako bi povećala iznos ulaganja dostupnih za obnovu Ukrajine. Zamrznuta europska sredstva bit će odmrznuta. Preostala zamrznuta ruska sredstva bit će uložena u zaseban američko-ruski investicijski instrument koji će provoditi zajedničke projekte u određenim područjima. Cilj ovog fonda bit će jačanje odnosa i povećanje zajedničkih interesa kako bi se stvorio snažan poticaj da se ne vraća sukobima.
18. Osnovat će se zajednička američko-ruska radna skupina za sigurnosna pitanja kako bi se olakšala i osigurala provedba svih odredbi ovog sporazuma.
19. Rusija će zakonom utvrditi svoju politiku nenapadanja prema Europi i Ukrajini.
17. Sjedinjene Države i Rusija će se složiti o produljenju ugovora o neširenju nuklearnog oružja i njegovoj kontroli, uključujući Ugovor START-1.
18. Ukrajina pristaje biti nenuklearna država u skladu s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja.
19. Nuklearna elektrana Zaporiška bit će puštena u rad pod nadzorom IAEA-e, a proizvedena električna energija bit će podijeljena podjednako između Rusije i Ukrajine – 50:50.
20. Obje zemlje obvezuju se provoditi obrazovne programe u školama i društvu usmjerene na razumijevanje i toleranciju različitih kultura te uklanjanje rasizma i predrasuda:
a. Ukrajina će usvojiti pravila EU-a o vjerskoj toleranciji i zaštiti jezičnih manjina;
b. obje zemlje složit će se da ukinu sve diskriminirajuće mjere i jamče prava ukrajinskih i ruskih medija i obrazovanja;
c. sva nacistička ideologija i aktivnosti moraju biti odbačene i zabranjene.
21. Teritorij:
a. Krim, Luhansk i Donjeck bit će de facto priznati kao ruski, uključujući i priznanje Sjedinjenih Država;
b. Herson i Zaporižje bit će zamrznuti duž linije kontakta, što će značiti de facto priznanje duž linije kontakta;
c. Rusija se odriče drugih dogovorenih teritorija (vjerojatno se misli na dijelove Harkivske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti koje je zauzela Ruska Federacija – op. ur.), koje kontrolira izvan tih pet oblasti;
d. ukrajinske snage povući će se iz dijela Donjecke oblasti koji trenutno kontroliraju, a ta zona povlačenja smatrat će se neutralnom demilitariziranom tampon-zonom, međunarodno priznatom kao teritorij koji pripada Ruskoj Federaciji. Ruske snage neće ulaziti u tu demilitariziranu zonu.
22. Nakon što se dogovore o budućim teritorijalnim aranžmanima, i Ruska Federacija i Ukrajina obvezuju se da neće mijenjati ove sporazume silom. U slučaju kršenja ove obveze neće se primjenjivati nikakva sigurnosna jamstva.
23. Rusija se neće miješati u ukrajinsko korištenje rijeke Dnjepar za komercijalne aktivnosti, a bit će postignuti i sporazumi o slobodnom prijevozu žitarica preko Crnog mora.
24. Osnovat će se humanitarni odbor za rješavanje otvorenih pitanja:
a. svi preostali zarobljenici i tijela bit će razmijenjeni po principu “svi za sve”;
b. svi civilni pritvorenici i taoci bit će vraćeni, uključujući i djecu;
c. provest će se program ponovnog ujedinjenja obitelji;
d. poduzet će se mjere za ublažavanje patnje žrtava sukoba.
25. Ukrajina će održati izbore za sto dana.
26. Sve strane uključene u ovaj sukob dobit će punu amnestiju za svoja djela tijekom rata i složit će se da u budućnosti neće podnositi nikakve zahtjeve niti razmatrati bilo kakve pritužbe.
27. Ovaj sporazum bit će pravno obvezujući. Njegovu provedbu pratit će i jamčiti Mirovno vijeće kojim predsjedava predsjednik Trump. Kršenja će biti podložna sankcijama.
28. Nakon što sve strane pristanu na ovaj memorandum, prekid vatre stupit će na snagu odmah nakon što se obje strane povuku na dogovorene točke kako bi počele provoditi sporazum.

Karte na stolu

Ukrajinski rat od samog je početka američko-ruski posrednički rat i stoga ga samo Trump i Putin mogu završiti. Ne zato što među njima postoji neka “kemija”, to je glupost, nego zato što su obojica svjesna kako nastavak radikalizacije potpuno narušenih američko-ruskih odnosa prije ili poslije mora dovesti do neposrednog vojnog sukoba, tj. do trećeg svjetskog rata koji bi vrlo brzo prerastao u nuklearni jer si ni jedna od njih ne bi mogla dopustiti poraz. Drugim riječima, sve bi završilo kataklizmom, a to nitko normalan ne želi.

Dakle, kad je riječ o Trumpovu novom planu, nedvojbeno je kako je, ovako kako je izvorno formuliran, produkt spoznaje o odlučnosti Moskve da ustraje na svojim, još prije oko godinu i pol dana predočenim uvjetima za završetak rata. Oni su tijekom sastanka na Aljasci dodatno korigirani jer je Rusija bila spremna prihvatiti i trenutačno stanje na crtama bojišnice u Zaporiškoj i Hersonskoj regiji kao buduće razgraničenje – i to je minimum ispod kojeg ona ne može ići sve i da hoće, a da bi ruskoj javnosti uopće mogla govoriti o uspjehu pokrenutog vojnog pohoda od veljače 2022. Također traži uklanjanje uvjeta koji su doveli do rata, a odnose se na sigurnosna jamstva za Rusiju i europski kontinent općenito, kao i izvanblokovski status Ukrajine.

Washington je spoznao da Rusija, usprkos Trumpovim sankcijama protiv njezinih vodećih naftnih kompanija i prijetnjama novim, sekundarnim, protiv zemalja koje kupuju njezine energente, ne zaustavlja i nema namjeru zaustaviti svoje vojne operacije u kojima, iako polako, postiže sve veće uspjehe. Istodobno je ukrajinska vojska suočena s velikim problemima, a državu odnedavno ozbiljno potresa velika korupcijska afera koja bi mogla potpuno destabilizirati političku vlast i pokrenuti masovne prosvjede sve nezadovoljnijeg stanovništva kojemu je rata već preko glave.

OUTRAGEOUS: Polish Foreign Minister and Anne Applebaum’s husband – Radosław Sikorski – mocks President Trump’s peace plan for Ukraine:

“I would tell him [Trump] that we Europeans control the Nobel Peace Prize. If you want to earn it, the peace has to be fair.”

(Munich Security… pic.twitter.com/xuH3BDrvRP

— Wojciech Pawelczyk (@WojPawelczyk) February 17, 2025

Korupcijska afera

U tom sam smislu sada potpuno uvjeren da iza velikih korupcijskih istraga koje vode NABU i druga slična tijela pod snažnim utjecajem SAD-a i djelomično Velike Britanije, stoje upravo te vanjske silnice, a sve kako bi se mogao progurati Trumpov plan. Jer u Kijevu nakon ovoga više nema nedodirljivih. Pali su najbliži suradnici predsjednika Zelenskog i krug bi se, kada bi se to željelo, a vjerujem da neće jer im je Zelenski bio vjeran i vrhunski je odigrao sve što se od njega tražilo, vrlo brzo zatvorio ne samo oko njega nego i oko cijele vertikale vlasti.

U takvim okolnostima nastaviti voditi rat s Rusijom koja ničim ne pokazuje da bi mogla odustati od svojih vojnih operacija, štoviše, otvoreno se hvali najnovijim vrstama strateškog oružja, kako kaže, bez konkurencije u svijetu, za Washington je postalo i preskupo i prerizično. Trump je očito prihvatio Putinovu tezu da će svako daljnje odbijanje Kijeva da prihvati pregovore za njega biti samo gore u smislu gubitka teritorija i života vojnika.

E sad, što će na kraju od svega ovoga biti? Definitivno će doći do stabilizacije američko-ruskih odnosa, ne do razine suradničkih ili prijateljskih, ali barem do snošljivih, gdje će dvije strane surađivati u onome što im je objema u interesu, a po strani ostavljati one teme i probleme o kojima imaju suprotstavljene stavove i interese jer bi ih one vodile samo u nove konflikte. Među njima će još dugo vladati nepovjerenje, a da bi se ponovno izgradili porušeni mostovi, trebat će godine, a možda i desetljeća. Najveća su enigma – ako prođe ovaj Trumpov plan koji je nedvojbeno, kada ga se ovako prvi put promatra, puno više u korist Rusije – budući odnosi Rusije i Europe.

John Mearsheimer delivers an excellent speech at the EU about Europe’s bleak future pic.twitter.com/IYtsQW94JY

— Glenn Diesen (@Glenn_Diesen) November 20, 2025

Europa u problemima

Oni mogu ići u dva smjera: prema onom koji je u govoru Europskom parlamentu nedavno predvidio čuveni američki profesor i geopolitičar John Mearsheimer, koji je rekao da Europu čeka “crna budućnost” i balansiranje na rubu rata s Rusijom. Ukrajinski rat zatrovao je odnose između Europe i Rusije i učinio Europu opasnijim mjestom, a prouzročio je i ozbiljnu ekonomsku i političku štetu Europi i teško oštetio transatlantske odnose, smatra američki profesor.

S druge strane, ako se u praksi implementira sve ovo što stoji u Trumpovu planu vezano uz obnovi odnosa Rusija – NATO i sigurnosne sporazume o nenapadanju jednih na druge, može doći do relaksacije odnosa između Rusije i Europe, ili barem nekih njezinih država koje su i dalje snažno zainteresirane za gospodarsku suradnju. Ne bih do kraja odbacio ni mogućnost određene obnove i energetske suradnje s obzirom na to da SAD svojim resursima ne može, barem ne uskoro, zadovoljiti sve europske potrebe za plinom, kao i to da su pojedine zemlje s istoka EU-a gotovo potpuno ovisne o ruskoj nafti i plinu. Naravno, i za obnovu ove suradnje trebat će proći vrijeme, a možda i smjena na izborima sadašnjih vladajućih političkih elita u ključnim zemljama Unije i u samom Bruxellesu.

Možda će trebati neke nove snage koje će prekinuti prazno moraliziranje iza kojeg ne stoji ništa konkretno, tek nemušto pozivanje na poštovanje međunarodnog prava koje je već bezbroj puta pogaženo i koje veliki i snažni tumače i rastežu prema svojoj potrebi. Europi trebaju ozbiljni političari novog kova, izdignuti izvan okova ideologije i politikantstva. Istovremeno, Rusi su nastavili sa snažnim napadima po Ukrajini želeći da Zelenski što prije potpiše mirovni plan koji više podsjeća na kapitulaciju.