Papa Lav XIV. završio je u nedjelju svoj posjet Turskoj, krenuvši u Libanon s misijom da prenese poruku nade opkoljenom stanovništvu i osnaži vitalnu kršćansku zajednicu na Bliskom istoku.
Prije leta u Bejrut, papa Leo je u Istanbulu obavio dva značajna angažmana: molitvu u armenskoj apostolskoj katedrali i božansku liturgiju uz ekumenskog patrijarha Bartolomeja, duhovnog vođu svjetskih pravoslavaca.
Ovaj posljednji događaj, obilježavanje ključne kršćanske obljetnice, poslužio je kao glavni katalizator Papinog putovanja.
Ovom dionicom njegovog inauguracijskog papinskog putovanja papa Leo stiže u Libanon u posebno krhkom trenutku za ovu malu mediteransku naciju, nakon godina uzastopnih kriza. Njegov posjet poštuje obvezu koju je preuzeo papa Franjo, koji je dugo želio otputovati u zemlju, ali je bio spriječen zbog narušenog zdravlja.
Papa Franjo često je citirao sv. Ivana Pavla II., koji je 1989. izjavio da je Libanon više od puke zemlje; bila je to “poruka” – poruka bratstva i suživota.
Libanonski jedinstveni sustav podjele vlasti nalaže da njegov predsjednik uvijek bude maronitski kršćanin, premijer sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šijit.
Kao većinski muslimanska nacija u kojoj su otprilike trećina stanovništva kršćani, Libanon je dosljedno bio prioritet za Vatikan, gledan kao bedem za kršćane u cijeloj regiji.
Međutim, desetljeća regionalnih sukoba dovela su do značajnog pada kršćanskih zajednica, od kojih neke datiraju još iz vremena apostola.
Očekuje se da će papa Leo ponuditi ohrabrenje libanonskim građanima koji se osjećaju iznevjerenim od strane svojih vođa, te potaknuti libanonske kršćane da ostanu u svojoj domovini ili, ako su emigrirali, da razmotre povratak.
“Sveti Otac dolazi u vrlo teškom trenutku za Libanon i za našu regiju”, rekao je biskup George, nadbiskup Melkitske grkokatoličke arhieparhije u Bejrutu. Libanonci su zabrinuti za budućnost, rekao je, i još uvijek strahuju od mogućeg povratka na sveopći rat s Izraelom.
“U ovom teškom trenutku, papin posjet znak je nade. Pokazuje da Libanon nije zaboravljen”, rekao je novinarima uoči posjeta.
Niz kriza i bez odgovornosti
Godine 2019. došlo je do kolapsa valute i bankarskog sustava te je mnogim Libanoncima isparila ušteđevina. Financijska kriza izazvala je nestašice električne energije, goriva i lijekova.
Još jedna katastrofa uslijedila je 2020. godine, kada su stotine tona amonijevog nitrata nepropisno skladištenog u bejrutskoj luci detonirale eksploziju koja je odjeknula okolnim četvrtima, ubivši 218 ljudi, ranivši još tisuće i prouzročivši štetu od milijardi dolara.
Vrhunac Leova posjeta Libanonu dogodit će se njegovog posljednjeg dana, 2. prosinca, kada će provesti vrijeme u tihoj molitvi na mjestu eksplozije 4. kolovoza 2020. i sastati se s nekim od njezinih žrtava.
Građani Libanona bili su razbješnjeli eksplozijom, koja se činila rezultatom vladinog nemara, koji je došao na vrhuncu ekonomske krize. Ali istraga je opetovano odugovlačila, a pet godina kasnije nijedan dužnosnik nije osuđen.
Postoje nade među Libanoncima da će Leo zahtijevati odgovornost libanonske političke klase i inzistirati da ne može biti mira bez istine i pravde.
Još jedan važan trenutak doći će kada Leo upozna mlade Libanonce. Očekuje se da će im uputiti riječi ohrabrenja, usred desetljećima dugog bijega Libanonaca u inozemstvo, dok će također priznati njihovo razočaranje neuspjesima generacija prije njih.
Papin posjet usred sukoba koji je u tijeku
Nakon što je napad pod vodstvom Hamasa na jugu Izraela 7. listopada 2023. izazvao rat u Gazi, libanonska militantna skupina Hezbollah ušla je u sukob niske razine s Izraelom koji je eskalirao u pravi rat u rujnu 2024., ubivši više od 4000 ljudi i prouzročivši široka razaranja.
Unatoč primirju uz posredovanje SAD-a kojim je sukob nominalno okončan dva mjeseca kasnije, Izrael nastavlja s gotovo svakodnevnim zračnim napadima za koje kaže da imaju za cilj spriječiti Hezbollah u obnovi. Mnogi Libanonci strahuju od povratka sveopćeg rata.
Uoči Leova dolaska, Hezbollah je pozvao papu da izrazi svoje “odbacivanje nepravde i agresije” kojoj je zemlja izložena. To je bila referenca na izraelske udare.
Skupina je također pozvala svoje pristaše da se postroje uz cestu kojom će papin konvoj ići od zračne luke do predsjedničke palače kako bi odali počast.
Hezbollah — prvenstveno šijitska skupina — u savezu je s nekoliko kršćanskih političkih skupina u zemlji, uključujući Slobodni patriotski pokret i Marada pokret.
Međutim, kršćanska stranka s najvećim parlamentarnim blokom, Libanonske snage, protivnik je Hezbollaha i kritizirala je skupinu zbog uvlačenja zemlje u rat s Izraelom.
Sirijski kršćani također očekuju nadu u papinskom posjetu
U susjednoj Siriji, stotine tisuća kršćana pobjeglo je tijekom 14 godina građanskog rata u zemlji.
Bivši autokratski vođa zemlje, Bashar Assad, svrgnut je u ofenzivi koju su vodili islamistički pobunjenici prošlog prosinca. Od tada je došlo do izbijanja sektaškog nasilja i nekih napada na vjerske manjine, uključujući samoubilački napad na crkvu u Damasku u lipnju.
Iako je nova vlada osudila napade na manjine, mnogi je optužuju da gleda na drugu stranu ili da nije u stanju kontrolirati savezničke oružane skupine.
Delegacija od oko 300 sirijskih kršćana na čelu s grkomelkitskim katoličkim svećenikom trebala je otputovati u Libanon kako bi vidjela Lea tijekom njegova posjeta.
“Potreban nam je netko poput pape da dođe i da nam kao kršćanima da nadu” u vrijeme “straha od nepoznate budućnosti”, rekao je 24-godišnji Dima Awwad, jedan od članova delegacije.
„Želimo da papa dođe u Siriju kao što je posjetio Libanon, da umiri ljude i da osjete da smo prisutni kao istočni kršćani i da moramo biti na ovom mjestu.
