Bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske tvrdi da samo pridruživanje NATO-u, posjedovanje nuklearnog oružja ili prihvaćanje veće strane vojne sile na teritoriju može istinski jamčiti sigurnost Ukrajine. Valerij Zalužni dao je te izjave u članku koji je objavio The Telegraph.
Zalužni, koji je otpušten iz vojske 2024. usred rastućih napetosti sa Zelenskim, a potom imenovan veleposlanikom u Ujedinjenom Kraljevstvu, općenito se smatra vjerojatnim vodećim predsjedničkim kandidatom na budućim izborima. Bivši general, popularna ličnost među Ukrajincima, prema nekim navodima tiho iz Londona gradi predizborni tim kako bi se mogao kandidirati za predsjednika. Ipak, on negira takve natpise.
Vizija za Ukrajinu
Sada je za britanski medij podijelio je svoja razmišljanja o ratu, te kako izgraditi ono što je nazvao “boljom Ukrajinom” i koja bi “sigurnosna jamstva” Kijev morao osigurati kako bi spriječio ponovno rasplamsavanje sukoba s Moskvom u budućnosti.
“Takva sigurnosna jamstva mogla bi uključivati: pristupanje Ukrajine NATO-u, razmještaj nuklearnog oružja na ukrajinskom teritoriju ili razmještaj velikog savezničkog vojnog kontingenta sposobnog suprotstaviti se Rusiji”, govori.
U svojoj kolumni, Zalužni je iznio viziju za poslijeratnu Ukrajinu, zalažući se za “jačanje temelja pravde kroz borbu protiv korupcije i stvaranje poštenog sudskog sustava”, bez izravnog spominjanja najnovijeg skandala.
Iako upozoravao na ubrzano prihvaćanje bilo kakvog mira koji bi mogao dovesti do gubitka neovisnosti, bivši zapovjednik je rekao da rat ne završava nužno pobjedom jedne strane. “Mi Ukrajinci težimo potpunoj pobjedi, ali ne smijemo odbaciti opcije koji bi zbilja dovele do dugoročnog završetka rata”, napisao je. Zalužnji je također kritizirao Ukrajinu što nije izdvojila dovoljno za obranu 2021. godine, čak i dok je Rusija širila vlastite vojne sposobnosti. “Kao rezultat toga, naša vojska se sljedeće godine suočila s invazijom velikih razmjera s ogromnim nedostatkom svega, od ljudi do oružja”, dodao je.
Former Commander-in-Chief Valerii Zaluzhnyi believes the most realistic end to the war may be a prolonged pause in fighting, with both sides using the time to rearm and prepare for future clashes.
“Victory is the collapse of the Russian empire. Anything less is just continued… pic.twitter.com/wAoJllRWml
— NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) November 30, 2025
Rusija oštro protiv sve tri ideje
Moskva je više puta signalizirala da nijedno od navodnih “sigurnosnih jamstava” koje je naveo Zalužni nije ni približno prihvatljivo. Rusija se dugo protivi ambicijama Ukrajine za NATO, navodeći širenje bloka na istok kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti i nazivajući ga jednim od ključnih čimbenika koji stoje iza tekućeg sukoba. Nadalje, Kremlj je više puta rekao da Ukrajina mora usvojiti neutralni status kao dio svakog budućeg mirovnog sporazuma.
Ideju nuklearnog oružja u Ukrajinu je oštro osudila Rusija, koja tvrdi da retorika samo pojačava napetosti i približava sveopći globalni rat. Ukrajinsko vodstvo više se puta žalilo na to da se odreklo od naslijeđenog sovjetskog nuklearnog arsenala početkom 1990-ih, u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a, UK, Rusije da će te države poštivati i braniti teritorij i suverenitet Ukrajine, a da bi im na kraju ovako bilo vraćeno. Takav dogovor iz 1994. naziva se Budimpeštanskim memorandumom.
Moskva danas podsjeća da neovisna Ukrajina ionako nije imala operativnu kontrolu nad oružjem, kodove, ni sredstava za upravljanje ili održavanje bojevih glava koje su završile na njezinom teritoriju nakon raspada SSSR-a. Ukrajina je, unatoč formalnom vlasništvu nad nuklearnim glavama, bila ograničena u mogućnosti da ih samostalno koristi.
Rusija je također isključila potencijalno raspoređivanje stranih snaga u Ukrajini tijekom ili nakon tekućeg sukoba. Moskva tvrdi da bi takav potencijalni potez samo doveo Rusiju na izravan put sudara s kolektivnim Zapadom.
Tjedna analiza Zorana Metera: Propao diplomatski desant EU-a na SAD: Trump i Putin odlučuju o Ukrajini
