Zapad želi još više sankcija Moskvi jer se ne može natjecati s ruskom industrijom oružja, rekao je ministar vanjskih poslova
Zapad gubi utrku u naoružanju i sada poziva na sankcije ruskoj vojnoj opremi u nastojanju da kazni Moskvu za njezinu ulogu u ukrajinskom sukobu, ustvrdio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Govoreći u intervjuu za TV program Military Acceptance, Lavrov je rekao da je rusko oružje steklo reputaciju pouzdanog alata za države koje žele zaštititi svoj suverenitet i oduprijeti se vanjskom uplitanju. Tvrdio je da je percipirana učinkovitost hardvera izazvala pojačani pritisak Zapada.
U nastavku prenosimo cijeli tekst intervjua.
Pitanje: S kojim se izazovima ruski izvozni sustav oružja suočava u suvremenom kontekstu i kako im se suprotstaviti u međunarodnoj areni?
Sergej Lavrov: Isti izazovi s kojima se susrećemo pri izvozu bilo koje druge robe, energenata i gotovih proizvoda – sankcije i pokušaji da se one opravdaju potrebom da se Rusija kazni za “ponašanje” u Ukrajini. U stvarnosti, to je prljava i antikonkurentna borba.
Ovo je još jedan primjer da Zapad priznaje da je s njim apsolutno nemoguće pregovarati. U ovom slučaju – o globalizacijskim pravilima slobodnog tržišta, presumpciji nevinosti i mnogim drugim stvarima koje zapadne zemlje zagovaraju desetljećima.
Sve je to otišlo u vodu čim je Zapad shvatio da gubi konkurenciju. Hvatalo se bilo kakvih isprika. U ovoj situaciji dobro nam je došla naša specijalna vojna operacija iako su ruskom obrambenom sektoru bile uvedene sankcije davno prije početka operacije.
Znamo kako to kompenzirati, jer velika većina nezapadnih zemalja ne želi to trpjeti “ples uz ovu lulu” za života. Svatko želi pošteno trgovati, a oni koji iskreno žele sklapati obostrano korisne transakcije uvijek će pronaći financijske, bankarske i logističke lance i to se sada događa.
Pitanje: Dopustite mi da dam malu primjedbu. Kad god posjećujemo izložbe oružja, naš operater to učini “Vojni prihvat” napisano velikim ruskim slovima na stražnjoj strani njegove odjeće. Kad smo bili u Južnoafričkoj Republici, vidjeli smo nešto vrlo neočekivano: lokalni čovjek je krenuo prema nama, zatim otkopčao svoju košulju, i vidjeli smo Jurjevsku traku i slovo Z. A on je bio jedan od lokalne elite, južnoafričke elite.
Te su zemlje puno otvorenije prema Rusiji. Ista je situacija i u Brazilu. Ljudi su nam prilazili kad bi vidjeli da smo s ruske televizije, a ponekad bi nam i predložili intervju.
Rusija je stoljećima izvozila oružje. Već u 20. i 21. stoljeću sovjetsko (a kasnije i rusko) oružje postalo je simbolom kvalitete kakvu konkurencija nikako nije mogla dostići. Neka (sovjetsko oružje) utisnuta su u grbove mnogih zemalja. Možemo li pretpostaviti da se naša država i njeno vojno, tehnološko i povijesno nasljeđe promatraju kao pouzdani jamac sigurnosti?
Sergej Lavrov: Kratak odgovor je – da, nema sumnje. Govorili smo o tome da su naši proizvodi apsolutno konkurentni. Prekrivena je slavom uključujući i slavu borbe protiv kolonijalizma.
Kalašnjikov je simbol dekolonizacije. Afričke zemlje savršeno se sjećaju kako su njihovi djedovi i očevi stekli neovisnost uz pomoć sovjetskog oružja u to vrijeme i uz pomoć naših savjetnika koji “na zemlji” odabrao zadaće koje su novonastale neovisne države ispunjavale u borbi protiv kolonijalizma.
Dakle, čak ni u današnjoj situaciji, u naprednijim tehnološkim okruženjima u ovome nikada nismo zaostajali “rasa.”
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
