Ministar obrane Ivan Anušić ovih je dana jasno dao do znanja ono o čemu se dugo nagađalo- Hrvatska je spremna blokirati Srbiji ulazak u Europsku uniju ukoliko se ne riješi pitanje nestalih.
”Hrvatska radi sve što može. Tu nema nikakve dileme. Ministarstvo ministra Medveda svakodnevno je na terenu. Pronalaze se posmrtni ostaci. Nažalost, još jako puno ih ima koje treba pronaći.
Ključ je u informacijama koje ima Srbija”, kazao je Anušić koji se pri tome referirao i na mogućnost blokade ulaska Srbije u EU priznajući da to još uvijek nije tema koja se ozbiljno razmatra.
Potrebno je ‘sjesti za stol’
”Ako nismo sjeli za stol i rekli im: Imamo li mi te podatke od vas ili ne? Ako oni kažu da ih ne žele dati, ili ih nemaju naravno da će biti na stolu i njihov ulazak u Europsku uniju”, najavio je Anušić dodajući da Srbi moraju ispoštovati sve zakone i sve što smo i m i bili primorani ispoštovati onda kada je Hrvatska ulazila u Europsku uniju.
”Takav proces čeka i Srbiju. I mi naravno očekujemo od Srbije da isporuči dokumentaciju o nestalima. I naravno da će jedna od tema razgovora biti hoće li Hrvatska dati podršku, zeleno svijetlo ulasku Srbije u Europsku uniju. Pitanje je želi li uopće Srbija ući u EU. To je pitanje svih pitanja”, naveo je Anušić.
Slično stajalište imaju i u Uredu predsjednika Zorana Milanovića u kojem se doduše nisu egzaktno očitovali po pitanju blokade srpskog ulaska u Europsku uniju. ”Bez obzira hoće li i kada Srbija ući u EU, pitanje nestalih mora se riješiti. Znamo da u susjednoj Srbiji znaju i moraju znati puno više informacija o nestalima nego što su do sada pokazali i, još važnije, učinili po tom pitanju.
Otkrivanje istine o sudbini nestalih je važno i s ljudskog i s državnog stajališta. Hrvatska kao suverena država i članica EU treba iskoristiti sve raspoložive mehanizme da to pitanje riješi”, odgovorili su iz Ureda predsjednika na RTL-ov upit.
Koliko imamo nestalih?
Hrvatska inače prema posljednjim dostupnim podacima iz kolovoza ove godine traga za 1740 nestalih i stradalih osoba iz Domovinskog rata, a u tom pogledu u mandatu ministra Tome Medveda donesen je i prijedlog Zakona o nestalim u Domovinskom ratu kojim su regulirana nematerijalna prava nestalih i članova obitelji nestalih osoba.
Propisano je da nestale i smrtno stradale osobe za koje se ne zna mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji imaju jednaka prava neovisno o tome jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, neovisno o rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili nekom drugom statusu. Godinama i dio HDZ-ovaca i dio zastupnika s desnog spektra zagovara blokadu Srbije u pristupnim pregovorima o članstvu u EU dok ne pruži sve dostupne informacije o nestalima i masovnim grobnicama pa je tako taj stav svojedobno komunicirao Mostov Miro Bulj koji je isticao da je to jedini način rješavanja tog pitanja.
U lipnju 2015. Srbija i Hrvatska su slijedeći propise Međunarodnog odbora Crvenog križa i Ujedinjenih naroda usuglasile popis od 1606 nestalih osoba tijekom rata na području Hrvatske u periodu od 1991. do 1995. godine. Državna povjerenstva za nestale osobe Srbije i Hrvatske su tada neovisno o nacionalnosti usuglasila popis nestalih osoba. Hrvatskim povjerenstvom predsjedao je u to doba Ivan Grujić, a onim srpskim Veljko Odalović.
Ništa od suradnje
Tada je ujedno najavljeno da će dvije zemlje intenzivno surađivati u rješavanju problema nestalih u ratu na prostoru bivše Jugoslavije. Godine su prošle, ali Srbija po tom pitanju ipak nije napravila nikakav značajniji iskorak pa se dakle po tom pitanju ništa nije promijenilo. Ono što se međutim ipak promijenilo jesu stavovi koji se po ovom pitanju mogu čuti iz redova Plenkovićeve vlade.
Nije nepoznanica da je Plenković početkom srpnja 2023. povodom desete godišnjice ulaska Hrvatske u Europsku uniju najavljivao kako će Hrvatska nastojati riješiti bilateralne probleme sa susjednim zemljama bez blokiranja njihova europskog puta, a sada kada je postalo jasno da sa Srbima nema pomaka mirnim, i civiliziranim putem Anušić je u premijerovo ime najavio moguće blokade srpskog puta u Uniju, što je u dobrom djelu javnosti i među braniteljskom populacijom naišlo na odobravanje, i što je shvaćeno poprilično ozbiljno, što ranije nije bio slučaj iako je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković svojedobno najavljivao tu mogućnost.
Bez obzira na to što ministrove riječi s kojima se usuglasio i predsjednik Milanović dio javnosti percipira vrlo ozbiljno upućeni u tematiku smatraju kako će se Plenković kada za to dođe trenutak teško odlučiti na blokadu europskog puta Srbije budući da se i francuski predsjednik Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bore za srpsko članstvo u Uniji smatrajući to jamstvom za sigurnost i stabilnost u cijeloj regiji zbog čega je po mnogima Europi u ovom času Srbija prioritetnija od Hrvatske.
Fokus na pitanje nestalih
Bilo kako bilo ne treba zaboraviti da je okvir za pregovore Srbije S Europskom unijom uspostavljen još 2014. te on među ostalim uključuje općenite odredbe o regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima kao i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja koja među ostalim uključuju i pitanje nestalih osoba koje je priznato kao humanitarno pitanje od najveće važnosti što je formalizirano i Deklaracijom o nestalim osobama iz svibnja 2023.
Što se tiče hrvatskih zahtjeva oni se smatraju specifičnima pri tome treba imati u vidu da je naša zemlja tijekom pregovora već rabila pravo blokade još 2016. kada smo blokirali otvaranje Poglavlja 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava te Poglavlja 24 koje se odnosi na pravdu, slobodu i sigurnost inzistirajući da se u pregovarački okvir ugrade uvjeti vezani za ukidanje srpske nadležnosti za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Inzistiralo se i na punoj suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju kao i na osiguranju prava hrvatske manjine u Srbiji. Ti su zahtjevi formalno ugrađeni u zajedničko stajalište Europske unije, a trenutna situacija odnosno Anušićeve i Milanovićeve izjave fokus ponovno stavljaju na pitanja nestalih osoba. Premda je to načelno dogovoreno u nekolicini dokumenata Srbija se po tom pitanju nije daleko odmakla pa se može zaključiti da ti uvjeti nisu ispunjeni mada je njihov okvir ranije egzaktno postavljen.
