Zagađenje zraka i dalje ubija, upozorava najnovija analiza Europske agencije za okoliš (EEA). Preko 180 tisuća ljudi u Europskoj uniji umrlo je prerano u 2023. zbog izloženosti opasnim sitnim česticama PM2.5 — unatoč činjenici da EU bilježi najveći pad smrtnosti od onečišćenja u gotovo dva desetljeća. Još alarmantnije: čak 95% stanovnika europskih gradova i dalje svakodnevno udiše zrak znatno lošije kvalitete od one koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
Europska agencija za okoliš u ponedjeljak je objavila procjenu prema kojoj se više od 180.000 prijevremenih smrti u Europskoj uniji u 2023. godini može izravno povezati s dugotrajnom izloženošću sitnim suspendiranim česticama PM2.5 iznad preporuka WHO-a.
Ovi alarmantni podaci dio su izvješća “Šteta po ljudsko zdravlje od onečišćenja zraka u Europi: stanje tereta bolesti, 2025.”, koje potvrđuje da se smrtnost u posljednjih 19 godina kontinuirano smanjuje, prenosi Fenix Magazin.
Velik pad smrtnosti
Prema EEA-i, broj smrti povezanih s PM2.5 česticama pao je za 57% od 2005. godine. Time je EU već premašila cilj iz Akcijskog plana za nulto onečišćenje, koji je predviđao smanjenje od 55% do 2030. godine, čak sedam godina prije roka.
Izvješće procjenjuje da bi, da su sve razine zagađenja 2023. bile usklađene sa smjernicama WHO-a, bilo moguće izbjeći: 182.000 smrti povezanih s PM2.5, 63.000 smrti povezanih s ozonom, 34.000 smrti uzrokovanih dušikovim dioksidom. Svi podaci odnose se na područje Europske unije.
Unatoč napretku, EEA upozorava da čak 95% stanovnika europskih gradova i dalje udiše zrak s razinama onečišćenja znatno iznad preporuka WHO-a. Najveći teret bolesti i dalje snose istočne i jugoistočne regije Europe, koje su godinama među najzagađenijim područjima.
Onečišćenje zraka povezano s nizom teških bolesti
Zagađenje zraka nije opasno samo zbog smrtnosti. EEA podsjeća da dugotrajna izloženost: pogoršava astmu, povećava rizik od bolesti srca, uzrokuje moždani udar i doprinosi nastanku raka pluća. Najnoviji znanstveni dokazi pokazuju i sve snažniju vezu između onečišćenja zraka i porasta demencije, koja bi zbog toga mogla postati još veći javnozdravstveni problem.
Rezultati su predstavljeni neposredno prije održavanja EU foruma “Čist zrak” u Bonnu, 1. i 2. prosinca, gdje će se raspravljati o daljnjim koracima u borbi protiv onečišćenja. U izvješću se naglašava da je revidirana direktiva o kvaliteti zraka, koja je stupila na snagu 2024. godine, znatno približila europske standarde smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Očekuje se da će upravo ta nova pravila u nadolazećim godinama dodatno smanjiti zagađenje i poboljšati zdravlje građana.
EEA-ina analiza uključuje 41 državu, među kojima je 27 članica Europske unije te ostale zemlje Europskog gospodarskog prostora. Podaci se prikupljaju od 2014. godine, a koriste se strože WHO smjernice iz 2021., pri čemu se podaci za pojedinačne onečišćujuće tvari ne zbrajaju kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje.

