Proširenje Europske unije jedno je od najvažnijih političkih tema, a države kandidatkinje se nadaju kako će upravo se uskoro njima otvoriti vrata jednog od najmoćnijih klubova na svijetu. Prema izjavi hrvatskog premijera na događaju Second Annual Croatia Summit u zagrebačkom hotelu Westina, imaju se razloga nadati.
“Za razliku od ranijih Europskih komisija, sadašnja ima stvarnu političku volja za proširenjem Europske unije”, kazao je premijer Andrej Plenković u Zagrebu, dodajući da je neka vrsta odluke moguća do 2030. budu li neke kandidatkinje tehnički spremne.
Napomenuo je kako nije osjećao iskrenu političku volju za to za vrijeme mandata Jean-Claude Junckera (2014. -2019.) ili pa za vrijeme prvog mandata aktualne čelnice Europske komisije Ursule von der Leyen, no i da je atmosfera danas drugačija.
Otvaranje pregovaračkih klastera?
“Ovog puta možemo osjetiti političku volju u izvršnoj vlasti EU-a, čak i u većini zemalja članica, čak i velikih, da je možda vrijeme da bi se nakon Hrvatske, koja se pridružila 1. srpnja 2013., trebao pridružiti još netko”, kazao je Plenković.
Komisija bi htjela otvoriti pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja ove godine. Međutim, poznato je kako se Mađarska itekako protiv ulasku Ukrajine u Uniju te nije za očekivati tako lako rasplet te situacije. Plenković je podsjetio da postoje dvije skupine zemalja kandidatkinja, pri čemu su i zemlje jugoistočne Europe, a među kojima prednjači Crna Gora.
“Mislim da bismo mogli, ako uspiju biti tehnički spremne, politički imati neku odluku za neke prije 2030.”, rekao je Plenković. Međutim, isto tako je podsjetio kako je za dinamiku proširenja ključna ustvari apsorpcijska moć bloka pozivajući se pritom na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji se tiče proračunskog troška proširenja i učinka novih članica na odnose između zemalja koje doprinose i one koje ga koriste.
Plenković je kazao kako bogate zemlje koje ustvari pune gotovo 80 posto europskog proračuna nisu “nužno uzbuđene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za stol i u biti jednako odlučuju o velikim politikama, a naročito kad je riječ o pitanjima gdje se iziskuje jednoglasnost”.
Nezakonite migracije i sigurnost
Plenković je istaknuo da su prioriteti njegove Vlade u nadolazećem razdoblju demografiju, energetsku tranziciju i digitalizaciju te nastavak ulaganja u obrazovanje i obranu.
Odgovarajući na pitanje o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, premijer je rekao da oko 15.000 pripadnika oružanih snaga u izmijenjenim globalnim okolnostima “nije dovoljno” s obzirom na agresiju na europskom tlu, podsjećajući pritom na rat u Ukrajini koji traje od početka ruske invazije 2022. godine.
“Tijekom proteklih 10 godina, imali smo veliku tranziciju s istočne vojne tehnologije te kupujemo više zapadne. Vojnika smo stavili u središte. Idući korak jest imati širu populaciju u Hrvatskoj koja je barem upoznata s osnovnom vojnom obukom”, istaknuo je Plenković i dodao: “Također, u našem susjedstvu imamo zemlje koje nisu ni u Uniji ni u NATO-u te moramo biti svjesni moguće nestabilnosti diljem kontinenta”.
