Hrvatska je u novom Indeksu rodne ravnopravnosti za 2025. godinu završila na 21. mjestu, daleko ispod prosjeka EU, objavio je u srijedu SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora Europskog parlamenta za rodnu ravnopravnost.
U novom Indeksu rodne ravnopravnosti za 2025. godinu, Hrvatska je, “ako pretočimo to u školske ocjene, dobila jedva dvojku”, stoji u priopćenju ureda zastupnika Vešligaja.
Indeks rodne ravnopravnosti za Hrvatsku za 2025. godinu iznosi 57.1 bod od mogućih 100, što je pad u odnosu na prošlu godinu koji je Hrvatskoj donio nezavidno 21. mjesto od 27. Indeks ravnopravnosti objavljuje Europski institut za rodnu ravnopravnost te obrađuje područja poput zdravstva, zastupljenosti na pozicijama moći, obrazovanja, rodnog jaza u plaćama te skrbi o kućanstvu.
Upozorenje Hrvatskoj
Institut upozorava Hrvatsku na činjenicu da je rezultat koji ostvaruje kontinuirano ispodprosječan. Iza Hrvatske su Grčka, Cipar, Rumunjska, Češka, Mađarska i Latvija, a ispred sve ostale zemlje EU-a.
Od 2015. godine do danas, Indeks rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj porastao je za 3,0 boda, a od 2020. zabilježen je “porast od svega 0,4 boda. Ovo malo poboljšanje omogućio je rast u području zarada, u kojem Hrvatska bilježi najveće poboljšanje, za 5,3 boda od 2020. godine.
Hrvatska, dakle, s vremenom ipak ponešto napreduje u pogledu ravnopravnosti spolova, ali nedovoljno, i rezultati koji postiže su niži od prosjeka EU, štoviše, pokazuju sve veći jaz u odnosu na prosjek. Najlošiji rezultati su u područjima: moći (23. mjesto), rada (20. mjesto) i zdravstva (20. mjesto), ukazuje se u priopćenju.
”Značajan korak unatrag zabilježen je u području zdravstva što je alarmantan podatak, ali nažalost ne i iznenađujuć, ako uzmemo u obzir na kakve sve prepreke žene u Hrvatskoj nailaze kada je u pitanju pristup zdravstvenim uslugama poput prekida trudnoće, a i s kakvim se ginekološkim i opstreticijskim nasiljem suočavaju. Također, u Hrvatskoj dvije od pet žena vjeruju da su lošije tretirane od muškaraca od strane medicinskog osoblja.
To su podaci koji vrište da se nešto mora promijeniti. Upravo na tome trenutačno radimo te u mom izvješću o prioritetima za novu europsku Strategiju rodne ravnopravnosti zahtijevamo konkretne zakonske izmjene koje će osigurati pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve žene i djevojke, ali i dodatne napore u borbi protiv nasilja nad ženama, osobito novi zakonodavni okvir za suzbijanje opstetricijskog i ginekološkog nasilja”, izjavio je Marko Vešligaj, navodi se u priopćenju.
Žene u Hrvatskoj čine svega 16 posto ministara, što je pad od šest postotnih bodova u odnosu na 2023 godinu, u Saboru imaju 34 posto zastupničkih mjesta, dok zastupljenost žena u regionalnim skupštinama ostaje ista od 2023., na 30 posto.
Udio žena među članovima uprava najvećih poduzeća pao je na 27 posto, dok su žene slabo zastupljene i u sportskim organizacijama gdje čine samo sevet posto članova uprava u najpopularnijim olimpijskim sportskim organizacijama, što je jedan od najnižih udjela u EU. Također, povećao se rodni jaz u plaćama, žene u parovima zarađuju u prosjeku 84 posto zarade svog partnera, dok muškarci zarađuju 32 posto više od partnerice.
Stereotipi
Udio ženske zarade u parovima opao je tijekom posljednjeg desetljeća, a jaz se povećao i zbog rasta muškog udjela zarade. S druge strane, žene su obrazovanije. U Hrvatskoj je 52 posto žena u dobi 30–34 godine završilo visoko obrazovanje, u usporedbi s 30 posto muškaraca iste dobi.
Također, Indeks rodne ravnopravnosti nam otkriva i stereotipe u Hrvatskoj, napominje se u priopćenju. Pa tako polovica muškaraca i više od četvrtine žena smatra prihvatljivim da muškarac ima financijsku kontrolu nad svojom suprugom. Mlađe žene sklonije su se složiti s ovom idejom nego starije žene. Zatim, više od polovice žena i muškaraca smatra da su muškarci prirodno manje sposobni od žena voditi kućanstvo.
“Da nije tužno, bilo bi smiješno. No činjenica je da su štetni rodni stereotipi i dalje vrlo prisutni i u Europi, i u Hrvatskoj. No ni to ne iznenađuje s obzirom na sve ono čemu svjedočimo u javnom i političkom prostoru posljednjih godina, a eskaliralo je, nažalost, i u Europskom parlamentu, gdje Europska pučka stranka, čiji je član i HDZ, neprestano ulazi u saveze s krajnjom desnicom, što rezultira udarom na prava žena.
Tako se reproduciraju rodni stereotipi što je prvi korak ka neravnopravnosti, a onda i nasilju nad ženama”, zaključio je Vešligaj, stoji u priopćenju ureda zastupnika.
