Odnosi Europske unije i Rusije su ozbiljno narušeni još od 2022. godine, odnosno početka ruske invazije na Ukrajinu. Europski dužnosnici žestoko optužuju Rusiju za provođenje hibridnog rata, dok službeni Kremlj te optužbe odbacuje s podsmijehom.
Poljski premijer Donald Tusk prošlog je mjeseca optužio ruske agente da su postavili eksplozive na željezničku prugu, nazvavši to “možda najopasnijom situacijom za sigurnost poljske države” u godinama. U incidentu nije bilo ozlijeđenih. Talijanski ministar obrane Guido Crosetto pozvao je u isto vrijeme Europu da se bolje zaštiti od dezinformacija za koje je rekao da ih Rusija usmjerava prema njegovoj zemlji. “Pod napadom smo, a hibridne bombe i dalje padaju”, zaključio je u izvješću.
Najviša europska diplomatkinja Kaja Kallas je bila još izravnija u svojoj izjavi navodeći kako “Rusija provodi državno sponzorirani terorizam”.
Promjena tona
Vojni dužnosnici i stručnjaci tvrde kako su ponovo u porastu hibridni napadi na Europu, uključujući val upada dronova, kibernetičkih udara i sabotaža, koji ostaju ispod praga otvorenog ratovanja, za koje pak vjeruju da iza njih stoji Moskva, piše New York Times. Smatraju kako Rusiji koristi te napade kako bi testirala saveznike iz NATO-a. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, prema navodima dužnosnika, hibridni napadi uključivali su ometanje navigacijskih sustava iznad Švedske, slanje dronova iznad danskih i belgijskih zračnih luka te krijumčarenje eksploziva u Poljsku u konzervama kukuruza.
Europi je, po svemu sudećem, dosta te je vidljiva promjena tona. Sve češće i otvorenije se proziva Rusija, prihvaćajući strategiju “imenovanja i posramljivanja” koja je još prošle godine dijelila NATO savez. S time, doduše, dolaze i rizici.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Europu da ne izgleda previše odlučno. “Ne planiramo ratovati s Europom, ali ako Europa iznenada krene u rat protiv nas, spremni smo odmah”, rekao je Putin.
Nije uspjelo odvraćanje
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odbacio je njegove riječi: “Neću reagirati na sve što Putin govori”, rekao je u srijedu na početku NATO sastanka u Bruxellesu.
Dosadašnji pristup europskih zemalja koji je uključivao oklijevanje u javnom optuživanju Rusije kako bi se izbjegla eskalacija nije doveo do toga da su napadi odvraćeni. Neke od članica NATO su upravo zato postale frustrirane onime što su smatrale nejasnom i neučinkovitom politikom. Ideja iza nove strategije odražava sve veću spremnost odlučnije suprotstavljanja Rusiji, a opet podiže svijest javnosti o ruskoj prijetnji u Europi, gdje nužno nisu svi građani oduševljeni najavljenim povećanjem ulaganja u obranu.
Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel kazao je na sastanku NATO-a kako će biti više napada, odnosno sabotaža. “Obrana od hibridnog ratovanja uključuje visoku razinu osviještenosti među našim stanovništvom”, izjavio je i dodao: “Bojim se da je ovo znak vremena — ovo je način na koji Rusija djeluje”.
Rusofobija ili se nešto drugo krije u pozadini?
Dužnosnici već godinama sumnjaju da Rusija koristi prikrivenu kombinaciju vojnih, kibernetičkih, ekonomskih i političkih taktika kako bi ometala i destabilizirala Europu. Smatra se kako se tempo toga pojačao nakon što su Europska unija i NATO podržali Ukrajinu nakon ruske invazije, a novi napadi uključivali su ometanje zapadnih energetskih sustava, uplitanje u nacionalne izbore, pokušaje postavljanja zapaljivih naprava u teretne zrakoplove i hakiranje zdravstvenih i drugih državnih mreža.
Poljske vlasti su ovog tjedna optužile jednog ruskog državljanina za organiziranje sabotaža, špijunaže i propagandnih aktivnosti u Poljskoj 2023. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optužila je glavnog ruskog saveznika Bjelorusiju za slanje balona u Litvu kako bi ometali zračni promet, što je opisala kao “pogoršavanje” hibridnih napada.
Unatoč tome što su napadi više uznemirujući nego razorni, dužnosnici i stručnjaci strahuju da bi pogrešno procijenjena ruska operacija mogla jednog dana izazvati veliku štetu ili čak žrtve. Moskva kad je optuže negira bilo kakvu umiješanost u napade te ih odbacuje kao “rusofobiju”
Nužna je bolja koordinacija
NATO je sve donedavno uglavnom pokušavao prikriti napade i odvratiti Rusiju sprječavanjem njezinih operacija. Međutim, ta strategija kao takva ima nedostatke jer je velik dio europske kritične infrastrukture ranjiv djelomice zato što su mreže zastarjele i lako probojne za hakere.
Problem je i u tome što europske Vlade međusobno ne dijele uvijek informacije o tim prikrivenim prijetnjama. “Priroda hibridnog djelovanja je složenost i raznolikost. Zato smatramo da nam treba bolja koordinacija među saveznicima i veća uloga NATO-a,” rekla je rumunjska ministrica vanjskih poslova Oana Toiu na NATO sastanku.
Članice NATO zadržavaju za sebe svoje individualne odgovore na ruske napade, iako se to počinje mijenjati. Naime, NATO dužnosnici su prošlog prosinca počeli raspravljati o tome treba li otvoreno optužiti Rusiju za hibridne napade, bojeći se stvaranja panike i davanja Rusiji većeg značaja nego što ga ima.
Ako želite uništiti NATO
Sposobnost NATO-a da zaštiti svoje članice oslanja se na percepciju Rusije i drugih agresora da se radi o sili koju ne smiju podcijeniti. Njegova načela predviđaju da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. No, ako NATO ne može zaustaviti hibridne napade, niti je spreman prijeći u ofenzivu, riskira gubitak vjerodostojnosti, tvrde dužnosnici.
“Ako želite uništiti NATO, dovoljno je stvoriti situaciju u kojoj postoji neupitna potreba za kolektivnom obranom i aktivacijom članka 5 i da to ne funkcionira. Ako se jednom dogodi da to ne uspije, NATO je gotov.”, rekao je general Karel Rehka, načelnik Glavnog stožera Češke.
Izvješće češke sigurnosno-obavještajne službe za 2024. zaključilo je da su ruski agenti stajali iza kibernetičkih napada na češke državne mreže, podmetanja požara u praškom autobusnom depou i poticanja političkih nemira diljem zemlje.
Morate pokazati da mislite poduzeti
Zabrinutost zbog sve opasnijih sabotaža navela je neke europske čelnike ne samo da češće optužuju Rusiju, nego i da otvorenije govore o tome kako će se braniti.
“U velikoj mjeri radi se o poruci: ‘Sada je Rusija u ratu sa Zapadom’. To je važna promjena. Ako to već kažete, onda morate pokazati svojoj javnosti da ozbiljno mislite nešto poduzeti”, rekao je Charlie Edwards, stručnjak za hibridno ratovanje u IISS-u i bivši obavještajni strateg britanske vlade.
Talijanski ministar Crosetto je predložio stvaranje nove postrojbe od oko 5.000 ljudi i osnivanje zapovjednog centra za borbu protiv hibridnih prijetnji. Tuskova vlada aktivirala je oko 10.000 vojnika za zaštitu kritične infrastrukture nakon prošlomjesečnih sabotaža na željeznici. Nitko ne očekuje da će strategija javnog prozivanja u potpunosti zaustaviti Rusiju. Dužnosnici i stručnjaci vjeruju kako će se bez toga Moskva samo dodatno ohrabriti.
“Svaki put kada NATO i EU ne učine ništa, dovodi se u pitanje vjerodostojnost saveza, iz jednostavnog razloga što nema jasnog, javnog odgovora”, rekao je Edwards za New York Times.
