Nova godina donosi nova pravila o dvojnom radu bolničkih liječnika u privatnim zdravstvenim ustanovama. Najviše komentara izaziva najava da liječnik kojemu pacijenti na pretragu u bolnici čekaju dulje od 150 dana, neće dobiti suglasnost da tu istu pretragu odradi privatno. Vijesti iz resora ministrice Irene Hrstić pozorno prate i dubrovački liječnici.
Predsjednik podružnice Hrvatskog liječničkog sindikata Dubrovnik, kardiolog Pero Markunović, komentirao nam je mogućnost dopunskog rada bolničkih liječnika u privatnom sektoru koja bi izravno ovisila o duljini listi čekanja na odjelu ili pretrazi za koju se traži dopusnica:
– Upozoravamo da liste čekanja nisu pravedan i stručan pokazatelj rada pojedinog liječnika te se traži uvođenje obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa kao temelja za jasno definirane obveze i prava liječnika. Prema najavljenim izmjenama pravilnika, liječnik neće moći dobiti dopusnicu za rad u privatnoj ustanovi ako su liste čekanja na njegovom odjelu ili za postupak koji izvodi dulje od propisanog praga, spominje se rok od 150 dana kao ključni kriterij. Uz to, uvode se i drugi uvjeti, poput minimalnog broja godina radnog iskustva i obveze da liječnik u bolnici ostvaruje barem prosječno izvršenje radnih obveza u odnosu na ostale kolege u djelatnosti. Time se sva odgovornost prebacuje na pojedinog liječnika. U Općoj bolnici Dubrovnik od 132 liječnika specijalista privatno inače radi njih 17 – ističe dr. Markunović.
– Treba znati da liste čekanja ovise o više čimbenika izvan kontrole pojedinog liječnika, a to su organizacija rada bolnice, broj dostupnih izvršitelja, opremljenost odjela, administrativne procedure, kao i ponašanje pacijenata poput neodazivanja na termine, višestrukog naručivanja i slično… Uz to, broj pacijenata i potreba za dijagnostikom rastu zbog starenja populacije i promjena u epidemiološkoj slici, dok se nedostatak liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika u našoj županiji produbljuje, što dodatno produžuje čekanja bez obzira na individualni angažman – ukazuje čelnik HLS-a Dubrovnik.
Napominje kako se nerijetko događa da liječnici rade na rubu izdržljivosti, uključujući prekovremeni rad i pripravnosti, a liste čekanja unatoč tome ostaju duge zbog sistemskih ograničenja koja se ne rješavaju samim ograničavanjem dopunskog rada:
– Stoga upozoravamo da se liste čekanja ne smiju koristiti kao jedini ili glavni kriterij za procjenu rada liječnika, niti za zabranu ili odobravanje privatnog rada. Liječnički sindikat već dulje vrijeme traže uvođenje obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa koji bi precizno propisali koliko je vremena potrebno za pojedini pregled ili zahvat te koliki je realan broj postupaka koji jedan tim može odraditi u okviru redovnog radnog vremena. Takvi normativi već postoje u obliku preporuka, no nisu obvezujući, često su zastarjeli i ne prate suvremenu kliničku praksu ni administrativno opterećenje s kojim se liječnici danas susreću. Jasni normativi omogućili bi pravedno raspoređivanje posla, razlikovanje onih koji rade iznad prosjeka od onih koji izbjegavaju obveze te postavljanje realnih kriterija za nagrađivanje, ali i za odobravanje privatnog rada. Tek kada je jasno definirano koliko posla liječnik treba napraviti u redovnom radnom vremenu, moguće je stručno i objektivno raspravljati o tome koliko i pod kojim uvjetima smije raditi dodatno u privatnom sektoru – uvjeren je dr. Markunović koji se na kraju osvrće i na dvojni rad bolničkih liječnika u privatnim zdravstvenim ustanovama.
– Privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj već godinama nadopunjava javni sustav, osobito u dijagnostici i specijalističkim pregledima, preuzimajući dio opterećenja i omogućujući brži pristup uslugama pacijentima koji to žele i mogu platiti. Ispravno reguliran privatni rad bolničkih liječnika može pomoći zadržavanju stručnjaka u Hrvatskoj i javnom sektoru, jer liječnicima daje mogućnost dodatne zarade i profesionalnog razvoja bez napuštanja bolnica. Ključ je u pravednim i transparentnim pravilima koja će istodobno štititi pacijente, osigurati održivost javnog sustava i prepoznati realne kapacitete liječnika kroz vremensko-kadrovske normative, a ne samo kroz brojke listi čekanja – zaključuje predsjednik podružnice Hrvatskog liječničkog sindikata Dubrovnik.
