Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i srpski mediji u Srbiji čini vode novu kampanju protiv Hrvatske. Povod im je tvrde, navodna hrvatska blokada otvaranja “clustera 3” u pristupnim pregovorima Srbije s EU. Taj cluster, ili grupa poglavlja, tehnički je spreman za otvaranje već više od tri godine.
No, da je Srbija ispunila tehničke uvjete za otvaranje, ponovila je i Europska komisija ove godine. Ipak, za otvaranje ili zatvaranje poglavlja odlučuje se jednoglasno u Vijeću EU. U njemu je, bez obzira na snažnu podršku koju Srbiji daju Europska komisija, Italija, Francuska i Mađarska, i dalje barem osam zemalja koje su rezervirane ili se protive otvaranju tih poglavlja. Te zemlje upozoravaju da je za napredak na svim poglavljima za Srbiju uvjet i vladavina prava te normalizacija odnosa s Kosovom.
Prema diplomatskim izvorima iz EU, s kojima je navodno razgovarao Jutarnji, u tijelima Vijeća tijekom rasprava o proširenju protiv otvaranja ‘clustera 3‘ sa Srbijom su i Njemačka, Belgija, Nizozemska, sve tri baltičke zemlje, Švedska i Bugarska. Navodno nisu ‘za‘ ni Finska i Luksemburg, dok se Danska ne izjašnjava jer trenutačno predsjedava EU. Sastanci tijela EU su zatvoreni za javnost i ne može se točno prenijeti tko je za, a tko protiv.
Mnogi ih koče
Prema tome se čini kako isticanje samo Hrvatske jest još jedna u nizu akcija srpske propagande. Ipak, Hrvatska na raznim sastancima spominje pitanje nestalih, ali i neprihvatljivu retoriku u Srbiji prema susjedima. No, europski birokrati tvrde da je daleko od toga da je Hrvatska jedina koja koči Srbiju prema EU. I dalje postoji teoretska mogućnost da Srbija otvori ovaj cluster i time odblokira pregovore koji su stali još prije tri godine. No, vjerojatnost za to je mala, osim ako Vučić i Srbija odjednom ne naprave neki krupni korak oko Kosova i vladavine prava.
Jutarnji je imao uvid u nacrt zaključaka o proširenju, koji bi trebali usvojiti ministri na sastanku Vijeća općih poslova EU 16. prosinca. Pripremljeni tekst zaključaka o Srbiji daje jasnu sliku koliko je ta država zapravo daleko od EU, ali i da su stavovi Europske komisije u korist Srbije daleko od realnosti.Vijeće podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom nastaviti određivati ukupnu dinamiku pristupnih pregovora, piše u tekstu. Zatim, u dijelu teksta gdje se spominje otvaranje clustera 3, podsjeća se da je i to vezano uz vladavinu prava i Kosovo. Dakle to što je Srbija tehnički ispunila uvjete za poglavlja koja inače nemaju izravnu vezu s vladavinom prava i odnosima s Kosovom ne znači da se zbog političkih razloga ne mogu blokirati ta poglavlja, jer to omogućuje i pregovarački okvir EU. Nadalje, isti tekst podsjeća na potrebu usklađivanja Srbije s EU oko pitanja vanjske politike, što uključuje i sankcije protiv Rusije. Ovo je razlog zašto su, primjerice, baltičke zemlje protiv.
Nadalje u tekstu nacrta zaključaka, Vijeće izražava žaljenje što je Srbija nazadovala na području slobode govora. Upozorava da nije bilo napretka na području sudstva i da je napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala ograničen. Vijeće izražava i zabrinutost što Srbija daje državljanstvo ubrzanom procedurom Rusima što smatraju i “potencijalnom opasnošću za sigurnost EU” s obzirom na to da oni kao srpski državljani mogu putovati bez viza u EU. Vijeće također upozorava da Srbija mora učiniti više u suočavanju s prošlošću, u otkrivanju istine o nestalima tijekom rata, u procesuiranju ratnih zločina te ne veličati ratne zločince i njihove zločine, piše Jutarnji.
Puno je kritika prema Srbiji i zbog nepoštivanja obveza iz dijaloga s Kosovom. To što EU o istom pitanju kritizira i Kosovo ne umanjuje kršenja dogovora sa strane Srbije. Posebno se spominje potreba da Srbija, sukladno sporazumu od 2023., prizna dokumente i simbole Kosova i prestane se protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama. Vijeće izražava “duboku zabrinutost” što Srbija nije poduzela mjere protiv odgovornih za nasilje na sjeveru Kosova tijekom 2023. godine.
“Nema pravdanja za nasilje. Vijeće izražava duboku zabrinutost što Srbija još nije ispunila očekivanja za punu odgovornost i duboko žali što nije poduzela dovoljne korake u ovom pitanju, uključujući i kršenje procedura iz dijaloga o međusobnoj pravnoj pomoći”, piše u nacrtu ovog dokumenta.
Ovo pitanje je izuzeto važno za brojne zemlje EU iako neke pokušavaju to zataškati. Napad u selu Banjska u jesen 2023. visoki predstavnik EU nazvao je ‘terorističkim napadom‘. Glavni odgovorni za taj napad Milan Radojčić nalazi se u Srbiji, priznao je da je vodio taj napad, ali do sada nije procesuiran. Srbija nije kaznila ni one koju su u svibnju 2023. napali pripadnike KFOR-a, građane i medije na sjeveru Kosova. Odgovarali su samo oni koje je uspjela uhititi kosovska policija. EU ove događaje smatra najtežim incidentima za sigurnost regije i zato od Srbije očekuje da učini sve kako bi krivci odgovarali. No od Srbije do sada nisu dobili ništa.
EU od Srbije navodno traži i neovisne istrage o napadima na građane i medije tijekom prosvjeda u Srbiji…
