U posljednjem tjednu zabilježen je niz slučajeva krađe sredstava s računa kupaca. Nakon nekih standardnih kupovina preko interneta ili bez da su uopće u zadnjim mjesecima išta kupovali online, kupcima su nestala dodatna sredstva, uglavnom u iznosima do 100 eura, no nekoliko je ljudi ostalo i bez nekoliko tisuća eura sredstava. U digitalnom dobu kad se više-manje sve radi preko internet bankarstva pitanje je koliko banke ulažu u zaštitu i sigurnost svojih klijenata kad se ovakve stvari događaju. A dodat ćemo da je krenulo i vrijeme najvećih kupnji za blagdane, što je plodno tlo za preverantske phishing stranice.
Hrvatska udruga banaka (HUB) već godinama daje upute što, kako, kome i kad učiniti ako vam se to dogodi i zapravo bi sustav trebao biti jednostavan – prijavite banci nelegalno skidanje sredstava s računa, oni vam vrate novce. No često uopće nije tako, na što su nam se požalili naši sugrađani od kojih su neki zbog sporosti čak i promijenili banku i sve svoje račune preselili u drugu. HUB tvrdi da se u cilju zaštite klijenata »koriste najsuvremenije metode za prijavu korisnika, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprječavanje prijevara te odobrenje transakcija«. Svjesni nemoćnosti svih sustava zaštite pred današnjim prevarantima, pokrenuli su ovih dana kampanju ‘Budimo realni‘. Prevaranti upravo u danima najvećih sniženja pojačavaju aktivnosti, ciljajući korisnike lažnim ponudama, oglasima i internetskim trgovinama koje izgledaju uvjerljivo – ali služe isključivo prikupljanju i zlouporabi osobnih podataka.
– S tekućeg računa, s kartice koju uopće ne koristim jer sve radim preko Revoluta, skinuto mi je čini mi se 20 eura. Za nekoliko dana skinuto mi je 40, eura, prošlo je još nekoliko dana i nestalo je oko 70 eura, a da ja tu karticu nikako nisam koristio. Shvatio sam da mi nestaju pare s računa, da ih skida nekakva trgovina s Cipra i pošao odmah u svoju banku zaustaviti to i prijaviti. Oni su mi odmah rekli kao da nije to do njih nego sam ja trošio, a da ne znam i tu je počelo natezanje s bankom koja očito nije prihvaćala da je njihov sustav zakazao. Uglavnom, sve sam prijavio, zatražio natrag novce, oni su valjda provjerili i nakon toga su mi vratili novce. No natezao sam se s njima i oko nove kartice tekućeg računa koju nikako da mi naprave. Prošlo je više od mjesec dana, pošao sam ponovno u banku, a oni su se izmotavali kako će je eto sad poslati za Zagreb, pa kad bude gotova… Meni je to diglo živac jer su dotad mogli dvaput napraviti novu karticu, pa sam rekao da više ne mogu čekati i zatvorio sam sve račune u toj banci i svoje novce preselio u drugu banku. ” – ispričao nam je jedan Dubrovčanin koji je nakon više od mjesec dana revoltiran napustio tu banku i odabrao drugu. I ovo nije jedini primjer gdje je sustav zaštite i sigurnosti zakazao pred moćnim phishing stranicama i sustavima za prevaru,
Zbog porasta pokušaja prijevara i znatno većeg broja lažnih internetskih oglasa i web trgovina koji se svake godine pojavljuju uoči svjetskog shop vikenda i u vrijeme pred blagdane, važno je provjeriti vjerodostojnost oglasa koji privlače na iznimno povoljnu online kupovinu, ali i istovremeno izlažu zloupotrebi i neovlaštenom uzimanju osobnih podataka. Sve češće prevaranti kreiraju i lažne trgovine hrvatskih brendova u kojima oglašavaju totalnu rasprodaju zbog zatvaranja ili promjene asortimana. Takvi oglasi često vode na lažne web stranice čija je svrha isključivo krađa podataka. Kupci najčešće ne dobiju proizvod, a ukradeni podaci kasnije se koriste za neovlaštena terećenja na drugim internetskim trgovinama.
Građanima se savjetuje da prije kupnje dobro provjere internetsku trgovinu, uključujući i iskustva drugih korisnika, te da podatke o kartici unose samo na sigurnim i pouzdanim stranicama. Ako postoji i najmanja sumnja, vjerodostojnost trgovine mogu provjeriti kroz OVAJ LINK. Je li sve to dovoljno? Nije, jer takve prevare ne događaju se konstantno, već povremeno, što je i cilj, da se ne primijeti, a krivac je uglavnom sam korisnik koji često bez cilja surfa internetom ne primjećujući da mu se, osim stranica koje s namjerom otvara, u pozadini otvaraju brojne druge i upravo one su krivac za skidanje novaca s računa.
Dubrovački računalni stručnjak Tomo Sjekavica ne vjeruje da su bankovne zaštite pune ‘rupa‘ već da ljudi danas, čak i kad ništa ne kupuju, kliknu i surfaju na svakakve stranice, koje često znaju biti kobne za potrošača i paravan za prevarantske stranice.
-Ne vjerujem da je do banaka koje imaju prilično sigurne sustave, možda je više do ljudi koji i ne znajući posjećuju zaražene stranice. Postoje te takozvane skenerske stranice koje vam prilikom bezbrižnog surfanja stave pretplatu, može biti da je u ovom slučaju bio neki takav model, a ljudi svašta klikću i onda im se kroz određeno vrijeme, svako malo, skida neki iznos s računa. Većina banaka danas podržava sigurniji način kupnje i zaštite računa, dvostruku autentifikaciju što i ja koristim kad bilo što plaćam. Ukucate banci svoj kod pa vam banka pošalje sigurnosni kod koji je povezan s računom. Otvorite taj link za autorizaciju i na taj način dvostruko štitite odnosno odobravate kupnju tek kad ste dobili kod od banke.” – upozorava na dodatne mogućnosti zaštite.
Kriminalci nastoje iskoristiti nepažnju klijenata te ih navesti da otkriju osjetljive osobne i financijske podatke (broj kartice; datum važenja kartice; CVC (CVV) kod, itd.) što im omogućava provođenje transakcija. Iz tog razloga dodatna pozornost se posvećuje informiranju klijenata o najnovijim trendovima prijevara te kako se od njih zaštititi, ističu u HUB-u.
Važno je da klijenti ne dijele povjerljive osobne i financijske podatke na nepoznatim stranicama ili na poveznicama koje dolaze najčešće putem elektroničke pošte i SMS-a nepoznatih osoba, te da se informiraju o odgovornom korištenju kartica, kao i o najčešćim vrstama aktualnih internetskih prijevara, navode u HUB-u.
Najvažnije je odmah obavijestiti banku kako bi se odmah blokirala kartica, slijedi provjera banke i provjera prigovora te stoput provjerite koje podatke o kartici ili druge osobne podatke od vas traže u online trgovini. Nikad ne upisujte ništa osim IBAN-a svog računa, ne davajte PIN-ove, zaporke ni korisničke brojeve.
Ako se dogodi prijevara prilikom plaćanja karticom banke, ili se ukradu podaci s mobilnog bankarstva, neovlaštenom i kriminalnom radnjom skine novac s računa klijenta i slično, na kome je odgovornost ne zna ni HNB jer sve ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja. Treba se utvrditi kako je došlo do neke transakcije i jesu li korisnik i banka postupali u skladu sa zakonskim i ugovornim obvezama te na koncu, utvrditi tko snosi odgovornost.
